PRODAJA HPB-a Vlada na konzultante troši milijune, na njih je najlakše prebaciti odgovornost

Vlada je lani dala sto milijuna kuna za savjetničke usluge po nekim procjenama, a ni ove godine neće stezati kesu ako je suditi po početku godine. Spekulira se da će izbrojiti 6,5 milijuna savjetniku za pronalaženje investitora u hotelijerstvo i prateću ponudu otoka Veliki Brijun, piše Slobodna Dalmacija.

Taj će posao odraditi zagrebački Horwath i Horwath Consulting s Raiffeisen Centrobank iz Beča, a moraju napraviti koncept budućeg korištenja Brijuna, predložiti modele koncesije i plaćanja naknade te pomoći u pronalaženju investitora među “top pet” svjetskih brendova koji će Brijune pretvoriti u ekskluzivnu turističku destinaciju. Bude li dvojac uspješan, tih 6,5 milijuna kuna su kap u moru, jer se vrijednost investicije procjenjuje na milijardu i pol do dvije milijarde kuna...

Od lanjske je svote za konzultante, ako je suditi po podacima kojima se barata u javnosti, Vlada najviše novca, 50,8 milijuna kuna, izbrojila za studiju opravdanosti monetizacije autocesta, a koncem prošle godine HSS je prozvao Vladu za neosjetljivost i plaćanje konzultanata dok se nema novca za učitelje. Nazvali su božićnim darom plaćanje 29 milijuna kuna konzultantskih usluga za pripremu prodaje Croatia osiguranja za koju je bilo svega nekoliko zainteresiranih investitora, a darom su nazvali i 10 milijuna kuna za pripremu prodaje HPB-a koja nije uspjela.

S druge strane, samo godinu dana prije te prozivke, iz Hrvatske udruge poslodavaca, bili su poručivali Vladi da su joj za predstečajne nagodbe, ali i za njezine šire potrebe te za sva ministarstava, spremni uskočiti i financirati vrhunske, skupe međunarodne konzultanate koji bi pomogli u vođenju složenih i osjetljivih procesa.

Dodana vrijednost

Ivicu Pericu, direktora u Odjelu poslovnog savjetovanja u Delloiteu, svjetskoj kompaniji koja usluge raznovrsnog savjetovanja pruža u 150 zemalja s oko 200.000 stručnjaka, dok ih u Hrvatskoj ima oko 130, pitali smo koje su to prednosti angažiranja međunarodnih konzultantskih kuća i zbog čega se ti poslovi cijene u milijunima.

- Međunarodne savjetničke kuće već posjeduju odgovarajuće iskustvo i ekspertizu iz poslova koje su radili u nekim drugim zemljama ili tvrtkama i razumijevanje lokalnih prilika. Da bi se odradio neki posao, država, državne tvrtke, privatne tvrtke i ostali moraju osigurati i kompetentne resurse koji su spremni navedeni posao odraditi u zadanim okvirima i na zavidnoj razini kvalitete.

Ako projekt rezultira koristima koje su planirane, primjerice, restrukturiranjem tvrtke koje će dovesti do novih prihoda ili smanjenja troškova, uspostavom sustava koji će polučiti maksimalnu korist u kontekstu iskorištavanja dostupnih EU sredstava, usklađenost s propisanim regulativama…, onda naknada koja je odvojena za savjetnika ne bi trebala biti problem, jer je kreirala dodanu vrijednost. Iz tog razloga bitno je odabrati odgovarajuće savjetnike koji će polučiti željene rezultate – veli Perica koji o cijenama kaže da mogu varirati od nekoliko stotina dolara ili eura pa sve do nekoliko milijuna dolara ili eura što ovisi o obujmu posla, tipu usluga i složenosti poslova.

- U određenim situacijama, ugovori sa savjetnicima se sklapaju na način da postoji određeni iznos koji se isplaćuje savjetniku ako ispuni očekivanja klijenta, koja je moguće objektivno izmjeriti (success fee) – objašnjava Perica.

Takav je model plaćanja najbolji, smatra Nikola Nikšić, direktor strateškog razvoja i analitike Bisnode, koji je dio švedske grupacije Bisnode AB, tvrtke poznate po specijaliziranim internetskim servisima Poslovna.hr, Boniteti.com i WLW. Nikšić je ujedno i predsjednik Hrvatske udruge poslovnih savjetnika.

- Prema informacijama s tržišta, sat rada konzultanta cijeni se od 50 do sto eura neto, no rijetko se ugovara po satu, dogovara se paušal za naručenu uslugu, i to sve više tako da se određeni dio tretira kao naknada za materijalne troškove konzultanta, a preostali dio koji se isplaćuje po realizaciji posla konzultanta u iznosu koji ovisi o određenom rezultatu koji je u vezi s naručenom uslugom (rast tržišnog udjela, jačanje konkurentnosti, optimizacija troškova, ili slično). To je doprinos sigurnosti klijenta i taj doprinos mora biti mjerljiv.

Prošlo je vrijeme copy paste konzultanata s poznavanjem engleskog i informatike koji bi skinuli određene studije, lijepo ih uvezali i napravili divnu power point prezentaciju. Danas konzultant poduzetniku mora donijeti opipljivu dodanu vrijednost. Pogotovo, i to opravdano, raste zahtjevnost malih poduzetnika koji ih angažiraju kao operativne menadžere na određeno vrijeme, specijaliste za pojedina poslovna područja, koji svoje savjete trebaju realizirati i pretvoriti u rezultate i mjerljivu korist za naručitelja - veli Nikšić.

Ime kao propusnica

Navodi da u Hrvatskoj udruzi poslovnih savjetnika djeluje mala grupa konzultanata s prestižnim međunarodnim CMC certifikatima, čime nositelji certifikata potvrđuju jedinstveni standard kvalitete po kriterijima kompetentnosti, iskustva i poštovanja etike i načela dobrog gospodarenja u poslovanju.

Dok je običnom čovjeku koji je načuo kako se preko konzultantskih usluga prao novac, da su se naručivale skupe studije samo za ukras, nejasno zbog čega Vlada i ministarstva sami ne rade posao za koji su plaćeni, ili zbog čega ne angažiraju domaću pamet a ne tamo neke međunarodne tvrtke, dotle konzultantni objašnjavaju da se studije za ukras ne naručuju iz privatnog sektora i da za bilo kakav ozbiljan posao u inozemstvu, pa i privatizaciju državnih tvrtki na međunarodnom tržištu, strano ugledno ime znači propusnicu.

Ocjenama, projektima i preporukama onih s međunarodnim imenom vjeruje se više nego domaćim tvrtkama. No, ponekad se neovisne strane kuće angažiraju i zato što je lakše kada one budu “krive” za neku mjeru za koju se odavno znalo da je trebamo povući, ali je politički lakše kada to izgovori neko drugi, piše Slobodna Dalmacija.