Pročistač otpadnih voda Zagrepčane bi mogao stajati milijardu eura

ZAGREB - Ne uloži li Grad Zagreb još najmanje 100 milijuna eura u pročistač otpadnih voda na Žitnjaku, metropola bi mogla doživjeti potpunu ekološku katastrofu - grad neće imati kapacitete ni potrebna postrojenja za saniranje nagomilanog otpada.

Cijena nije fiksna

Kako je otprije poznato, Grad Zagreb u vrlo je teškoj financijskoj situaciji, pa bi pronalazak tog novca u gradskoj blagajni, iz koje se više ne može pronaći niti kune za malu komunalnu akciju, a kamoli za ozbiljniji projekt, bio ravan znanstvenoj fantastici.

Stvar je gora utoliko što Grad, neovisno o tome koliko novca prikupi od građana i gospodarstava (naknada za pročišćavanje vode za građane iznosi tri, a za gospodarstvo 11 kuna), mora plaćati mjesečnu ratu od 38 milijuna kuna.

Naime, ovih je dana postalo potpuno jasno da je pročistač na Žitnjaku postao jedna od najspornijih investicija Grada Zagreba - iako nas je 2000. godine gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem uvjeravala da je riječ o investiciji od 180 milijuna eura, ona je nedavno, sukladno prijašnjim najavama, porasla na točno 277 milijuna eura.

Grad je, naime, od Zagrebačkih otpadnih voda, tvrtke koncesionara, zatražio tri nova posla - tehnološku sanaciju 2200 metara glavnog odvodnog kanala, gradnju novog deponija te gradnju postrojenja za sanaciju mulja iz slivnika.

No, ni tu se poslovima i ulaganju novca Zagrepčana ne nazire kraj. Da bi projekt, koji aktualna gradska vlast naziva jednim od najboljih ekoloških projekata u Hrvatskoj, bio u potpunosti realiziran, potrebno je investirati još 700 milijuna eura, čime bi pročistač otpadnih voda postao projekt vrijedan nevjerojatnih milijardu eura!

Tvrdi to Ante Pavić, direktor Zagrebačkih otpadnih voda, koji ističe da u njegovoj suradnji s Gradom nema ničeg spornog, a da cijena projekta od samog početka nije fiksna zbog klauzula u ugovoru. Napominje da Grad, želi li sanirati otpad, mora sagraditi novu termoelektranu.

- U ugovoru koji smo sklopili s Gradom stoji da se od nas mogu naručivati dodatni poslovi vezani uz sanaciju otpadnih voda. A 180 milijuna eura vrijednost je samog pročistača, koji sam nije dovoljan. Potrebno je sagraditi popratne objekte i izvesti dodatne radove. Prema mom mišljenju, treba sagraditi i termoelektranu, gdje bi se otpad sanirao i termički obrađivao, što zahtijeva još 700 milijuna eura - kaže Pavić.

Opasno olovo

Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za graditeljstvo Grada Zagreba, smatra da bi Zagreb mogla pogoditi ekološka katastrofa ne uloži li se u spomenuta tri projekta.

- Nemamo gdje s otpadom iz slivnika, a on u sebi ima opasnog olova, pa moramo uložiti u novo postrojenje. Imamo problema i s kapacitetima, pa nemamo gdje sanirati mulj, a 2200 metara kanala prema Žitnjaku otkriveno je, strašno smrdi i otežava život brojnim građanima.

Problem je što više nemamo gdje s otpadom, a plaćati izvoz otpada sa 10 milijuna eura godišnje ne možemo si priuštiti - kaže Prežigalo.