Vlada je jučer usvojila prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 2021. do 2026. težak 49 milijardi kuna te ga poslala Europskoj komisiji na završno usuglašavanje.
Iako se očekivalo da će Vlada usvojiti konačni plan koji će poslati EK, to se nije dogodilo, nego šalje tek prijedlog, a za nekoliko tjedana poslat će i konačnu verziju na ocjenu. Do 17 sati jučer taj prijedlog plana, koji sadrži oko 1200 stranica, još nije bio javno objavljen, iako je obećano da će biti vrlo brzo nakon sjednice Vlade, pa ga nismo stigli vidjeti niti analizirati.
Hrvatska, očito, nije sigurna je li plan dovoljno dobar za Europsku komisiju, pa neće završnu verziju poslati do roka koji je zadala Komisija, a to je 30. travnja, nego se želi još dodatno usuglasiti. Neke druge države, poput Njemačke, Francuske i Portugala, poslale su završne verzije planova na ocjenu Europskoj komisiji, no ne i Hrvatska. U Vladi ne vide u tome problem.
Tumače da 30. travnja nije striktni rok te da neke države neće ništa poslati dotad, neke od njih čak će planove poslati i u rujnu. I premijer Plenković, kada je predstavljao sažetak plana 1. travnja, rekao je kako bi oni "u pravilu trebali biti dostavljeni Komisiji do 30. travnja, što nije fiksni rok jer mnoge zemlje još intenzivno rade na pripremama".
Struktura plana
Uz ovaj plan koji sadrži bespovratnih 49 milijardi kuna, Vlada će, bude li to potrebno, do kraja 2023. zatražiti i zajmove u iznosu od 27 milijardi kuna. U NPOO-u su, kako je rekao premijer, 77 reformi i 152 ulaganja, a strukturiran je u pet komponenti i s jednom inicijativom za obnovu zgrada nakon potresa.
Na komponentu gospodarstvo odnosi se 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa, na javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 4,36 milijardi kuna ili 10 posto, na obrazovanje, znanost i istraživanje 7,5 milijardi kuna ili 15 posto, na tržište rada i socijalnu zaštitu 2,09 milijardi kuna ili četiri posto, na zdravstvo 2,56 milijardi kuna ili pet posto, a na obnovu zgrada 5,95 milijardi kuna ili 12 posto sredstava.
Oporavku je namijenjeno 66 posto sredstava, odnosno 32,15 milijardi kuna, a otpornosti 34 posto ili 16,5 milijardi kuna.
Svaka komponenta, napomenuo je Plenković, sadrži i prateće reforme, a na zelenu tranziciju odnosi se 37 posto plana dok na digitalizaciju otpada 20 posto.
Prema Vladinu izračunu, makroekonomski su učinci ovog plana da bi trebao u prosjeku podizati BDP za 1 postotni bod, odnosno u 2025. trebali bi kumulativno povećati BDP za 4,2 posto, a u posljednjoj godini provedbe, 2026., ukupni BDP trebao bi biti veći za 17 milijardi kuna.
Već u ovoj godini, uvjereni su u Vladi, BDP bi trebao rasti 5,2 posto umjesto planiranih 4,9 posto, a u 2022., umjesto 5,2 posto, trebao bi rasti na 6,6 posto. U 2023., umjesto 2,7 posto, trebao bi rasti za 4,1 posto, zatim 3,4 posto u 2024. godini umjesto 2,5 posto, a 2,7 posto u 2025. umjesto 2,5 posto, koliko se projicira bez Plana.
- Pritom će dugoročni rast uz provođenje reformi biti i veći, što će Hrvatsku postaviti na bolju putanju razvoja, a reforme će dati dodatan zamah privatnom sektoru. Provedbom Plana i svih drugih programskih dokumenata, u kojemu je značajan naglasak stavljen na modernizaciju gospodarstva, istraživanje u nove tehnologije i inovacije, Hrvatska će sutra biti zelenija i digitalnija - obećao je premijer.
Ako se ovaj plan ispuni do 2026., u Vladi obećavaju da će se udio potrošnje energije u obnovljivim izvorima povećati na 33,6 posto, a da će najmanje 14 posto udjela obnovljivih izvora energije biti u sektoru prometa.
Uz ulaganja u vodno-komunalno gospodarstvo, 93 posto stanovništva imalo bi vodu za piće, osigurala bi se i bolja pokrivenost brzim internetom, smanjio bi se broj neriješenih predmeta na sudovima za najmanje pet posto, a do 2024. podigla bi se zaposlenost sa 66,7 na 70 posto. Premijer obećava i najmanje 100.000 novih radnih mjesta.
Ulaganje u Rimca
- Kada se ukupnom iznosu od 24,5 milijardi eura iz instrumenta 'EU sljedeće generacije' i nove financijske perspektive pridoda i apsorpcija dodatnih 5,3 milijarde eura iz prethodnog VFO-a, koji se provodi do 2023., Hrvatskoj će sveukupno u ovom desetljeću biti na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura.
Taj iznos bez presedana jedinstvena je prilika koja treba pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske kako nitko ne bi ostao po strani - zaključio je Plenković. Dodao je kako s Komisijom nastavljaju tijesne konzultacije kako bi se usuglasio završni plan, a ideja je da EK da suglasnost na ovaj prijedlog kako bi on mogao biti proslijeđen Vijeću EU i kako bismo najesen mogli povući predujam od 6,1 milijardu kuna.
Među konkretnim projektima, spomenuo je ulaganja u Rimac automobile, biorafineriju u Sisku, obnovu pruga, modernizaciju zadarske zračne luke, elektronsku naplatu cestarine, brzi internet, bolnice, distributivne centre te škole, čime bi se omogućila jednosmjenska nastava.
Na upit je li sada kasno za neke sugestije s obzirom na to da se Plan šalje Komisiji, Plenković je odgovorio da je provedena rasprava u Saboru, sa socijalnim partnerima i u resorima te je naglasio da prijedlog nije konačan.