ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić dobio je danas prolaznu ocjenu od svojih dvoje prethodnika na toj funkciji - današnjeg predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb Bože Prke i saborske zastupnice HDZ-a Martine Dalić.
- Liniću dajem veliki kredibilitet za otvorenost. Nema licemjerja i fajter je - pohvalio je Božo Prka aktualnog ministra financija na današnjem forumu o financijskoj krizi u Hrvatskoj i Europskoj Uniji održanom u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta.
Arsenal oružja
Prka u “arsenalu oružja” koji ministar Linić ima na raspolaganju ne vidi puno izbora, ali jedini mogući održivi model je, kaže, da se istovremeno smanjuje udio javnog duga u BDP-u i potakne gospodarski rast.
- Ministar Linić to ne može sam pokrenuti bez strukturnih reformi. Struktura ekonomije u kojoj dominira javni sektor je loša i ja ne bih dopustio političko upravljanje javnim sektorom - poručio je Prka, dok je Martina Dalić ipak bila nešto suzdržanija pa je ministru Liniću dala jedva prolaznu ocjenu.
Bivša HDZ-ova ministrica ne vjeruje u visoko porezno opterećenje, na kojem inzistira Linić, kao put za izlazak iz krize.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ocijenio je pak da su zemlje EU, koje su danas u problemima, svoj rast kao i Hrvatska prije desetak godina temeljile na osobnoj potrošnji i državnim investicijama koje su dovele do rasta vanjskog duga.
Bolna prilagodba
- Dok su te zemlje ulazile u eurozonu, nisu iskoristile pad kamatnih stopa na način da su novac uložile u nešto produktivno nego su trošile u neproduktivnu javnu potrošnju i troškove države blagostanja, što se pokazalo neodrživim pa je prilagodba danas vrlo bolna. Nadam se da smo tu naučili na pogreškama drugih - poručio je Vujčić.
Sudionici foruma zaključili su da je cilj Hrvatske ulazak u eurozonu jer već sada sve što se tamo događa direktno utječe i na nas. A budući da je 11 zemalja EU u recesiji, vrlo često se upravo vanjski šokovi direktno prelijevaju na hrvatsku ekonomiju.
Pad kamatnih stopa
Guverner HNB-a pojasnio je pritom da zbivanja u eurozoni utječu na Hrvatsku iz četiri aspekta. Prvo, o eurozoni ovise uvjeti financiranja u Hrvatskoj. Drugo, riječ je o zemljama koje su glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj pa to utječe na potencijalnu stopu rasta BDP-a. Treće, matične banke koje djeluju u Hrvatskoj dolaze iz eurozone tako da i njihova politika ovisi o stanju njihovih “majki”.
- I četvrto, jedini način da izađemo iz valutne klauzule jest da prihvatimo euro jer će se tako smanjiti valutni rizik i kamatne stope mogu odmah pasti - zaključio je Vujčić.