U Jutarnjem listu objavili smo informaciju kako hrvatske bolnice i dalje svaki mjesec ‘proizvode‘ gubitak od 26 milijuna eura, da akumulirani manjak sustava u 7 mjeseci stoga iznosi oko 177 milijuna eura, sve uz činjenicu kako je dospjeli dug veledrogerijama narastao na 450 milijuna eura (ukupni 600 milijuna), pa se iznova otvorilo pitanje hoće li se državni proračun iznova suočiti s jednom od mučnih, nepredviđenih sanacija zdravstvenog sustava, pogotovo jer se govori o padu prihoda HZZO-a temeljem doprinosa u odnosu na planirane za 75 milijuna eura, a HZZO bi uskoro trebao bolnicama doznačiti pripadajućih 107 milijuna eura. Veledrogerije su, prema informacijama Jutarnjeg, prisiljene dizati skupe kredite kako bi premostile likvidnost, iako čekaju novac koji bi im trebao biti plaćen.
Međutim, unatoč takvim statistikama, ministar financija Marko Primorac upozorava nas da je nejasno zašto se u prvi plan ne ističe podatak koji zapravo ukazuje na stabilizaciju sustava. Naime, HZZO je u prvih šest mjeseci 2023. godine zabilježio lijepi plus na računu odnosno višak prihoda nad rashodima od 90,5 milijuna eura. Isplatili su povećanja plaća 100, 80 i 60 eura, te je HZZO i u kolovozu ostao u plusu za pristojnih 42,9 milijuna eura, poručuje Primorac te priznaje da za eventualnu sanaciju zdravstva u proračunu ima rezervirano oko 50 milijuna eura, ali ih ne namjerava olako trošiti. Dojam je da gledamo jedan od uobičajenih pritisaka korisnika proračunskog novca.
„U šestom mjesecu već je bio rebalans i prihodi HZZO-a su u planu podignuti za oko posto, pa kad uzmete u usporedbu pola godine izvršenja u odnosu na podignuti plan izvršenje je manje od očekivanog postotaka za razdoblje. Prihodi su podignuti u rebalansu prema očekivanom rastu plaća, zaposlenih itd.“, objašnjava Primorac. Drugim riječima, ministar financija, procjenjuje kako se ne radi o nekoj potpuno neočekivanoj eksploziji troškova jer je situacija u HZZO-u pod kontrolom.
Međutim, nitko ne može poreći visoku razinu napetosti svih dionika zdravstvenog sustava.
Oni koji prate aktivnosti Ministarstva mogli su uočiti da se ministar zdravstva Vili Beroš prometnuo u jednog od najaktivnijih ministara te inicira cijeli niz javnozdravstvenih akcija, pogotovo one preventivne prirode. No, to je politika koja može dati rezultate tek na dugi rok. Otvoreno je pitanje može li sustav premostiti probleme do vremena kad novi pristup prevenciji počne davati rezultate.
Beroš nije skrivao zadovoljstvo rezultatima studije McKinseya koja je potvrdila da su njegove ideje o reformskom smjeru korektne: „Posebno je znakovit zaključak studije da prevencijom možemo postići više od 70 posto učinka u poboljšanju zdravlja stanovništva. Upravo ova Vlada i zdravstvena administracija preventivu stavlja kao prioritet i uvodi nove pravce prevencije… Dugoročna projekcija studije McKinsey o mogućem smanjenju opterećenja bolestima u Hrvatskoj za 34 posto i devet milijardi eura dodatnog godišnjeg BDP-a zbog zdravijeg stanja nacije dohvatljiv je cilj. Brojke su važne, no životi naših građana nadilaze sve računice. Zato se vodimo geslom ‘Zdravlje je prvo‘. Zato činimo reformski zaokret prema prevenciji koja je najstabilnija valuta u očuvanju zdravlja“, tvrdi Beroš.
Beroševo Ministarstvo trudi se integrirati pojedinačne preventivne akcije u šire okvire, a na koje su podsjetili povodom pohvale McKinseya: „U području prevencije vrijedi spomenuti donesen Nacionalni strateški okvir borbe protiv raka do 2030. godine vrijednog 8,5 milijardi eura, Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća koji je prepoznat na razini cijele EU do te mjere da je postao model provođenja za druge zemlje u svijetu. Ovih dana je pokrenut i Nacionalni program prevencije i ranog otkrivanja melanoma koji je ujedno prvi takav nacionalni program u EU. Provodi se i Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja s naglaskom na primarnu zdravstvenu zaštitu kao i probir na porodičnu hiperkolesterolemiju usmjeren na polaznike prvih razreda osnovnih škola. Ne zaboravimo i na povijesna ulaganja Vlade u modernizaciju hrvatskog zdravstvenog sustava u koji je do sada uložila 920 milijuna eura, a u cijelom mandatu uložit će 2,16 milijardi eura“, piše u priopćenju Ministarstva zdravstva.