Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić stao je na stranu kolega koji vode bitke s Ministarstvom pravosuđa oko statusa i plaća, uzrujani prijedlogom da im se smanje koeficijenti, i poslao ministru Ivanu Malenici službeni stav o Prijedlogu Zakona o plaćama sudaca. "Plaća sudaca nije samo pitanje visine nego sistemsko pitanje, koje mora jamčiti sigurnost njihova položaja. Predložio sam Ministarstvu da zbog sistemskih razloga povuče svoj prijedlog", kratko nam je potvrdio Dobronić.
Posljednjih mjesec dana kabinet ministra zasut je protestnim pismima. Suci prvostupanjskih sudova upozoravaju ministra da su im njegovi prijedlozi apsolutno neprihvatljivi. Suci zagrebačkog Općinskog građanskog suda poslali su mu depešu u kojoj se oštro protive Prijedlogu; suci Općinskog suda u Slavonskom Brodu napisali su da "predlagatelj zakona želi reći da posao sudaca prvog stupnja vrijedi manje od poslova državnih službenika koji na sebi ne nose teret tolike odgovornosti".
Sucima Općinskog suda u Varaždinu Prijedlog je potpuno neprimjeren, jer se "omalovažava stručnost i rad sudaca prvog stupnja". Iz dopisa je jasno da suci zbijaju redove i poručuju ministru: promjene koje ste naumili provesti nećemo mirno prihvatiti. U zraku je i opcija da suci prvi put u povijesti svoja prava brane na ulici.
Detalji sastanka
Ovih su dana predstavnici sudačke udruge bili na sastanku s ministrom. Malenica je, neslužbeno saznajemo, lobirao da prihvate izmjene i obećao im za njihovu podršku šest posto veću plaću. Sada se suci moraju izjasniti. Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontres nije bio voljan otkriti detalje sastanka: "Zasad ne bi bilo primjereno da govorim o sadržaju". Kontaktirali smo i ministra Malenicu, ali nije nam odgovorio.
"Premijer se hvali da je prosječna plaća u posljednjih šest godina narasla 35 posto. Naša nije! Ne da nije, nego su nam plaće manje nego što su bile 2009. Drakonski nam je povećana norma. Ako ne riješimo 100 posto norme, idemo na stegovni postupak i onemogućen nam je napredak. Svaki sudac će se truditi da riješi predmet po svaku cijenu, a ta cijena može biti samo kvaliteta rada. Kao da radimo u rudniku, a ne na sudu. Nemamo dovoljno zapisničara - neki suci ih plaćaju iz svog džepa da ne izgube rokove! Nemamo prostor za stranke, a većina odluka donosi se na prvostupanjskom sudu... I sada nam guraju ove uvredljive izmjene", govori nam neslužbeno sutkinja prvostupanjskog suda.
Jedinstvena osnovica
Nemir se u sudačke redove uvukao ljetos, kad je Vlada uputila u javnu raspravu spomenuti Prijedlog. Vlada priprema novi Zakon o plaćama u državnoj službi u sklopu reforme koja ima za cilj ujednačavanje osnovice plaća u javnom sektoru. To je u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, ali i uvjet koji Hrvatska treba ispuniti da bi mogla dobiti financijska sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU. Mora ga donijeti do kraja lipnja 2023. Ideja je da sve plaće u javnom sektoru, i dužnosničke i službeničke, imaju istu osnovicu za obračun. Sada je osnovica državnih službenika 6.663 kuna, dužnosnika 3.890, a sudaca 4.710 kuna. Kako bi dužnosničke plaće, koje se računaju kao umnožak osnovice i koeficijenata, ostale na sadašnjoj razini, Ministarstvo je predložilo rezanje koeficijenta općinskih, prekršajnih, upravnih i trgovačkih sudaca, s 3,54 na 2,66.
Taj je prijedlog ražestio suce, koji drže da se njihova ustavna pozicija ozbiljno dovodi u pitanje. Prvostupanjski suci imali bi niži koeficijent od državnih službenika u tijelima sudbene vlasti, i to višeg sudskog savjetnika specijalista (3,5), višeg sudskog savjetnika u VSRH, Visokom upravnom sudu, Visokom trgovačkom sudu i ravnatelja sudske uprave (2,9). Državni službenici hijerarhijski su podređeni sucima, neovisno o kojemu stupnju sudovanja radili, a to se svejedno ne vidi u njihovim plaćama - neki državni službenici imaju već sada veće plaće od sudaca prvog stupnja. A suci su ti kojima se prema Ustavu izravno povjerava sudačka dužnost, i zato moraju imati i veću plaću! - negoduju suci.
UHS već godinu dana traži dubinsku reformu plaća. Ovo što im Ministarstvo sada nudi moglo bi biti, kažu nam neformalno, solomonsko rješenje, ali na dugi rok predstavlja podcjenjivanje sudačke ustavne pozicije, njihova rada i odgovornosti. Službenici, za razliku od sudaca, uživaju i beneficije - naknadu putnih troškova, topli obrok, božićnicu, regres, dar za djecu, dodatak za akademske nazive. A suci imaju samo golu plaću, te opominju: "Da pristanemo na ovo, pristali bismo ‘priznati‘ da je došlo do smanjenja složenosti poslova, kako je naš posao manje složen od službeničkoga. Nitko od nas ne bi smio tražiti nešto tako apsurdno", zaključuje sutkinja.