PRIJEDLOG MARTINE DALIĆ Liječnike i učitelje plaćati prema uspjehu, otkaz za loše službenike

Nezavisna saborska zastupnica Martina Dalić ovih je dana u procuduru uputila svoj prijedlog reforme državne uprave zbog koje se, među ostalim, razišla s kolegama u HDZ-u. U emisiji Intervju tjedna Hrvatskog radija rekla je da ne zna kada će njezin prijedlog na raspravu, ali ona smatra da će to biti test spremnosti parlamentarnih stranaka, prije svega vladajućih, da otvore raspravu o stvarnom sadržaju promjena za koje svi govore da su nužne.

Kada je riječ o HDZ-u, kazala je kako postoji “dosta visok problem” hoće li biti spreman provesti reforme, ali postoji i razdoblje do izbora, u kojem će stranke, pa tako i HDZ, nuditi svoja rješenja.

- Očekujem i vjerujem kao građanka da će ta rješenja biti što konkretnija, kazala je Dalić. U njenom, prilično detaljnom Prilogu za raspravu koji prati paket od četiri predložena zakona (reguliraju sustav plaća u državnoj i lokalnoj upravi, te javnim službama) ističe da je cilj stvoriti jeftiniju i kvalitetniju javnu upravu.

Depolitizacija uprave

Prvi preduvjet za to je depolitizacija državne uprave jer ona predstavlja “temelj stvaranja profesionalnog upravljačkog kadra”. Politička imenovanja odnosila bi se samo na čelnike državnih institucija i njihove zamjenike, primjerice ministra i njegova zamjenika. Sve ostale visoke razine upravljanja, od ravnatelja i direktora uprava u ministarstvima do njihovih pomoćnika, popunjavale bi se na javnom natječaju na mandat od pet godina.

- Uvođenje mandata od pet godina za najviši rukovodeći kadar u državnoj službi, koji je dulji od političkoga mandata, ima za cilj jačanje stabilnosti i kontinuiteta državne uprave, stoji u prilogu za raspravu. Kako bi se povećala transparentnost njihova biranja i zapošljavanja, kvalifikacije i rezultati koje postignu na testiranju objavljivali bi se na internetskim stranicama institucija i to za izabrane kandidate te za deset najbolje plasiranih.

Platni razredi

Drugi korak reforme je jačanje stručnosti i efikasnosti rada kroz uvođenje platnih razreda, 12 za državne i lokalne službenike te 15 za javne službenike, a svaki se dijeli u 12 platnih stupnjeva. K tome provodila bi se procjena radne učinkovitosti putem jasno postavljenih kriterija, primjerice, kroz broj izdanih dozvola ili vrijeme potrebno za rješavanje zahtjeva. U slučaju liječnika to bi bio broj uspješnih operacija, obrađenih pacijenata ili broj komplikacija, a kod nastavnika bi se učinkovitost mjerila kroz uspješnost učenika na standardiziranim testovima, brojem natjecanja i slično. Dobivene ocjene bile bi jedini kriterij napredovanja i povećanja plaće, ali i okidač za otkaz iz službe.

- Dvije uzastopne ocjene “izuzetan” ili tri uzastopne ocjene “primjeren”, ili pet uzastopnih ocjena “dobar” i više donose automatsko promicanje za jedan platni stupanj, predlaže Dalić. To ujedno pretpostavlja ukidanje dodatka na radni staž od 0,5 posto koji je trenutačno gotovo jedini način da se ostvari povećanje plaće. Pomicanjem iz jednog stupnja u drugi, prema prijedlogu Dalić, plaća bi se povećavala 2,13 posto.

Otkaz za loše službenike

U slučaju dobivanja najniže pozitivne ocjene “zadovoljava”, plaća bi se smanjivala. Za negativne ocjene slijedio bi otkaz, a za iznimne učinke posebne nagrade. Fond za jednokratne nagrade iznosio bi 0,1 posto proračunskih sredstava. Provođenje ove reforme, prema izračunu Dalić, u prvoj godini primjene donijelo bi uštede proračunu od 160 milijuna kuna jer bi se ukinulo povećanje plaća za staž. Puni trošak primjene zakona nastupa u šestoj godini, a u slučaju zadržavanja sadašnjeg broja zaposlenih iznosio bi 610 milijuna kuna.