Pričali smo s Francuzima o izborima: ‘Je li Le Pen Putinov trojanski konj? Pa ona vam uopće ne razumije Rusiju‘

Macron će sigurno biti pobjednik francuskih predsjedničkih izbora u nedjelju i osvojiti još jedan petogodišnji mandat, jednoglasno se slažu Benjamin Edgard i Julien Renault, obojica novinari, učitelji francuskog jezika i pisci. Oni su rođeni Francuzi, bratići koji su prije osam godina iz Francuske došli živjeti i raditi u Hrvatsku. U početku su izvještavali za belgijske i švicarske listove, a danas predaju francuski jezik u školama i ne kriju da su zadovoljni životom u Hrvatskoj. Zajedničkim su snagama napisali i prošle godine izdali roman na hrvatskom jeziku „Isti ćaća”.

Cijelu emisiju Briefing donosimo na samom kraju ovoga članka.

„Marine Le Pen više nije toliko ekstremna kao njezin otac i poslala je obična desničarka dok je Macron liberalni ljevičar”, ističe u Briefingu Edgard koji smatra da Francuzi ne žele političke promjene pogotovo nakon velikih prosvjeda žutih prsluka i covid krize. Renault dodaje kako Francuzi sve više glasaju glavom, a ne srcem.

Za Macrona, kaže Edgard, više glasaju ljudi stariji od 55 godina i oni u velikim gradovima, dok je Le Pen popularnija među radnicima i ljudima sa sela, onima koji imaju manje koristi od globalizacije. To su, dodaje, dvije Francuske – u gradu i na selu. Ljudi se na periferiji osjećaju sve ugroženiji jer zbog propasti tradicionalnih industrija ostaju bez posla i sve teže žive, posebno u siromašniji dijelovima Francuske, na istoku zemlje.

„Prema anketama između 70 i 80 posto Francuza nisu htjeli da u drugom krugu izbora budu Macron i Le Pen. A sada upravo to imaju, ono što ne žele pa se postavlja pitanje koliko je zdrava francuska demokracija. To je znak da nešto ne ide kako treba”, naglašava Renault dodajući kako siromašni Francuzi na selima i u manjim gradovima sve više imaju osjećaj da svijet ide naprijed bez njih i upravo oni glasaju za Marine Le Pen.

Edgard objašnjava kako francuski predsjednik ima ogromne ovlasti, a u skladu sa svojom povijesti Francuzi imaju osjećaj da na predsjedničkim izborima biraju kralja i zato je izlaznost jako velika, puno veća nego na parlamentarnim izborima. Podsjeća kako je stvarajući Petu Republiku general Charles de Gaulle osmislio mješavinu između republike i monarhije i uveo sistem da predsjednik ima veliku moć, ali ga biraju ljudi.

Francuski novinari se ne slažu s tvrdnjama da je Marine Le Pen Putinov trojanski konj na Zapadu jer smatraju da ona uopće ne razumije što se događa u Rusiji. Međutim, mnogi ljudi u Francuskoj su zabrinuti zbog rata u Ukrajini i to je velika prednost za Macrona jer birači u ovako izvanrednim trenucima ne žele promjene na čelu države. Oboje kandidata imaju afere koja sada izlaze u javnost, no Francuzi će, kaže Edgard, političarima tolerirati korupciju ako imaju iza sebe rezultate koji pozitivno utječu na život građana.

„Macron ima dobre ekonomske pokazatelje ako se gledaju brojevi. No, mislim da u Francuskoj atmosfera nije dobra. Brojni su problemi. Ljudi tvrde da je loše i da se sve teže živi, posebno umirovljenici, profesori u školama, umjetnici, novinari, obrtnici...”, naglašava Renault dok njegov bratić otkriva da u Francuskoj, zemlji sa 60 milijuna stanovnika ima 8 milijuna siromašnih što je jako puno. On tvrdi kako bi sigurno u Francuskoj bolje zarađivao nego u Hrvatskoj. Međutim, život u Hrvatskoj, kažu nam obojica, ima mnogo drugih prednosti poput kvalitetnijih odnosa u društvu i među ljudima.

„U Francuskoj prije odlaska iz kafića i restorana svatko u društvu plaća svoj račun što u Hrvatskoj nije običaj. Francuzi su postali sebični”, zaključuje Edgard koji ne planira napuštati Hrvatsku jer kada vidi Francusku kakva je danas, nema se baš nikakvu želju vratiti.

Njihov roman između ostaloga govori o hrvatskom društvu u vrijeme Domovinskoga rata. Renault se tada još nije ni rodio, ali su uložili puno truda istražujući to razdoblje, a radnja je dijelom smještena u Novigrad pokraj Zadra. U tom mjestu bratići iz Francuske imaju kuću. Kako bi se što bolje uklopili u hrvatsko društvo, naučili su hrvatski jezik što, priznaju, nije bilo ni malo lako, a na hrvatskom su napisali i roman u kojem opisuju razlike između starije generacije i današnjih mladih u Hrvatskoj koji maštaju o boljem životu u nekoj bogatijoj europskoj zemlji. Kroz dijalog između dvojice glavnih likova, starog i mladog čovjeka htjeli su, kažu, pokazati veze između prošlosti i sadašnjosti te kako život na europskom Zapadu ima i mnoge nedostatke.

Pogledajte emisiju 'Briefing' u cijelosti