Miriam Kervatin, nekadašnja predsjednica Udruge Blokirani, kaže da ne polaže nadu u novi zakon kojim će država regulirati ponašanje agencija za naplatu potraživanja, među građanima poznatih kao "agencija za utjerivanje dugova".
Podsjetimo, Ministarstvo financija najavilo je da će do kraja godine u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona koji će napokon regulirati agencije za naplatu potraživanja, koje drže dugove u vrijednosti oko 6,5 milijardi eura i u ovom trenutku prodaju najmanje 500 ovrhom oduzetnih nekretnina vrijednosti najmanje 70 milijuna eura. Na zakonu kojim bi se to tržište reguliralo radi radna skupina kojom rukovodi ministar financija Marko Primorac, a čiji članovi još nisu poznati javnosti.
- U Hrvatskoj je prezaduženost još na razini kuge i kolere, a rješava se paljenjem oboljelog na lomači. Ili otvaranjem lova na blokirane - kaže Kervatin i dodaje da je u Hrvatskoj i dalje više od 230.000 blokiranih.
Zabrana prodaje
Zbog toga su SDP i Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka izašao s prijedlogom da se zabrani prodaja nenaplativih potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja, pod koje ulaze stambeni i ostali krediti manji od milijun kuna namijenjeni pokrivanju osnovnih egzistencijalnih potreba građana. Ali, nagađa se da će najavljeni zakon Ministarstva financija biti tek implementacija tzv. europske NPL direktive, poznatije pod nazivom Direktiva o lošim kreditima.
Međutim, Kervatin je skeptična prema direktivi koja bi trebala regulirati ponašanje agencija. Poglavito jer nigdje ne spominje zabranu prodaje dugova agencijama, nego se, štoviše, zalaže za intenzivnije trgovanje dugovima, odnosno razvoj sekundarnih tržišta tzv. neprihodonosnih kredita uklanjanjem prepreka i poticanjem konkurencije na europskom tržištu.
- Ukratko, ta se Direktiva bavi bogatima i kako da bogati postanu još bogatiji, a prezadužena i blokirana hrvatska sirotinja ne bi trebala očekivati nikakva čuda - kaže Kervatin.
Jednostavna ideja Direktive je da će se povećanjem konkurencije između kreditnih servisera sniziti troškovi. Međutim, za koga točno? Prema Kervatin, to bi trebalo sniziti ulazne troškove za potencijalne kupce kredita.
- Uz veću dostupnost, tržište problematičnih kredita bit će privlačnije vlasnicima agencija za utjerivanje dugova i trebalo bi dovesti do povećane potražnje i viših prodajnih cijena problematičnih kredita - navodi.
Prodaju nekretnine
Da je regulacija tržišta agencija potrebna, svjedoče nedavne afere vezane uz te agencije. Najbučniji slučaj je onaj u kojem je Maja Dubenik, direktorica agencije za naplatu potraživanja APS Croatia, prikriveno kupila ovršeni stan, a onda i niz problematičnih curenja osobnih podataka dužnika.
Problem je i činjenica, kako je Jutarnji pisao, da agencije sa stranim središtima ozbiljno ulaze na domaće tržište nekretnina ovršujući dužnike za kuće i stanove. U ovom trenutku par najvećih agencija prodaje više od 500 nekretnina stečenih ovrhama, ali nagađa se da bi u vlasništvu (ili kao nositelji hipoteke) mogli imati i nekoliko tisuća nekretnina u Hrvatskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....