ZAGREB - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i nevladine udruge zatražile su danas od vlasti da hitno izbaci iz zakona represivnu i apsurdnu odredbu sramoćenja temeljem koje je nedavno nepravomoćno osuđena novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić jer je, po njihovu mišljenju, pisala o javnom interesu, odnosno o poslovanju tvrtke Medikol s HZZO-om.
Predsjednik Zbora istraživačkih novinara HND-a Hrvoje Zovko rekao je na konferenciji za novinare da ta odredba znači smrt za novinarstvo, posebno istraživačko i da je se ne bi posramila ni Sjeverna Koreja.
"Sjevernokorejski režim bio bi oduševljen s ovakvom stvari", kazao je Zovko.
Upozorio je da bi se novinarima zbog takve odredbe nakon svake priče o netransparentnom trošenju milijunskih iznosa iz proračuna, tajkunsko-političkim spregama i građevinskoj mafiji razotkrivene osobe mogle osvećivati.
Po njegovom mišljenju ta zakonska odredba, koja je uvedena u Kazneni zakon u listopadu 2011., kao da je pisana za političare, posebno korumpirane, krim milje i razne tajkune, koji kad nanjuše krv mogu novinare zasuti s desecima tužbi.
Udruge su iznijele podatak po kojem postoje već 42 tužbe zbog sramoćenja.
Da Hrvatska bez izbacivanja te odredbe više neće imati novinarstvo smatra i predsjednik HND-a Zdenko Duka. Podsjetio je da je Vladimir Šeks prilikom donošenja izmjena Kaznenog zakona rekao da dijelu medija više neće biti moguće sramoćenje političara, što Duka smatra napadom na istraživačko i kritičko novinarstvo.
Nepravomoćnu presudu protiv Slavice Lukić donio je sudac zagrebačkog općinskog Kaznenog suda Marko Benčić, a Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava smatra da je stvorena nova "sudačka zvijezda na hrvatski način".
"Kad pogledamo presude suca Benčića vidjet ćemo da on, ne samo da ne zna što je javni interes, nego 'vrlo čudno' tumači slobodu mišljenja i izražavanja jer je naložio psihijatrijsko vještačenje za aktivistu Tončija Majića", kazala je Sarnavka.
Slavica Lukić, koja je potpredsjednica HND-a, nada se da su svi shvatili da je presuda protiv nje samo povod da se upozori i pozove zakonodavnu vlast da izmijeni jednu krajnje represivnu odredbu o sramoćenju.
Ta je odredba, smatra, Lukić, ostavila ogroman prostor sudovima da procjenjuju što je to javni interes.
Lukić se nada također da će prijedlog ministrice kulture Andreje Zlatar Violić da se ukloni ta zakonska odredba iz Kaznenog zakona, naići na dobar odjek u vladi i da neće postati predmet unutarkoalicijskog prepucavanja.
Zamjenica izvršnog direktora GONG-a Jelena Berković rekla je da se presudom šalje vrlo loša poruka jer govori da je istraživačko novinarstvo otegotna okolnost.
Upozorila je i na dodatni apsurd postane li presuda pravomoćna jer Lukić više ne bi mogla imati potvrdu o nekažnjavanju.
S obzirom da je izmjena Kaznenog zakona predviđena za drugi kvartal ove godine, Berković vidi kao savršenu priliku da se sada izvrši ono na što novinarska struka upozorava od početka rasprave o takvom oblikom gonjenja, koje se prvenstveno trebalo odnositi na zaštitu privatnog obiteljskog života.
Situacija u kojoj je presudom zaštićena čast jedne tvrtke je uistinu apsurdna, zaključila je Berković.
Miljenić: Mijenjat ćemo zakon ako se ustvrdi da otežava rad novinara
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je danas da se analizira primjena odredbe o "sramoćenju" u Kaznenom zakonu te da će ministarstvo tu odredbu mijenjati ako se utvrdi da se ona na bilo koji način koristi za ograničavanje ili otežavanje rada novinara.
Odredba o sramoćenju u fokus je javnosti i politike došla nakon nepravomoćne presude protiv novinarke "Jutarnjeg lista" Slavice Lukić za kazneno djelo "sramoćenja" na temelju tužbe koju je podnijela suvlasnica privatne klinike Medikol, Ivanka Trstenjak Rajković. Presudu je donio sudac zagrebačkog općinskog Kaznenog suda Marko Benčić.
Miljenić je novinarima rekao da je u ovom trenutku, vezano uz kazneno djelo "sramoćenja", u različitim fazama oko 130 postupaka, a nešto manje od 10 je postalo pravomoćno.
Radna skupina dobila je zadatak da vidi do čega dovodi primjena te odredbe i drugih odredbi KZ-a u praksi, dodao je.
"Ne prejudicirajući kako i što, ali ako proizađe da se ta odredba koristi na bilo koji način da bi se ograničilo ili otežalo rad novinara, da bi se zapravo postigao suprotan cilj od onog koji se treba postići, mi sigurno nećemo dopustiti da se KZ koristi u tu svrhu. U tom slučaju ćemo je mijenjati", rekao je Miljenić upitan kakva je budućnost odredbe o "sramoćenju".
Dodao je da se u ovom trenutku analizira niz odredbi KZ-a. "Ukazuje se potreba za možda određenim promjenama, koje već sada vidimo, ali sada gledamo u kojem će opsegu one biti i u tom smjeru idemo", rekao je.
Od ministara u Vladi, koje su novinari danas pitali treba li se ukinuti odredbu o "sramoćenju", svi su kazali kako su za njeno ukidanje.
Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić "aposlutno je za ukidanje te odredbe".
"Kad se dogodi ovakav skandal onda se tek vidi kakve nelogičnosti i apsurdi isplivaju", kazala je.
Potporu ukidanju dao je i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. "Ja sam za odgovornost svih onih koji rade svoj posao. Naravno da određene profesije ne mogu biti na tapeti zato što rade svoj posao, tako da s te strane podržavam da se to makne", rekao je.
Za ukidanje odredbe o "sramoćenju" izjasnili su se i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, ministar branitelja Predrag Matić, ministar zdravlja Rajko Ostojić.
Presudu protiv novinarke Lukić već je ranije osudila ministrica kulture Andrea Zlatar Violić založivši se za hitnu izmjenu odredbe o "sramoćenju".
Dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda, a posebice djelo "sramoćenja", zatražilo je i Hrvatsko novinarsko društvo.
Hrvatsko vijeće za medije zatražilo je brisanje djela "sramoćenja" iz Kaznenog zakona.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....