PREPORUKE SVJETSKE BANKE Kako ubrzati oporavak gospodarstva

Dubinska analiza rashoda, koju već dugo najavljuje ministar financija Boris Lalovac, pokazuje da nisu u pravu oni koji tvrde kako “više nama gdje rezati”, već da Hrvatska još uvijek ima itekako mnogo prostora za smanjivanje rashoda. U srednjem roku, kako bi se stabilizirale javne financije, bit će potrebno provesti fiskalnu prilagodbu od oko četiri postotna poena BDP-a, a to iznosi oko 12 milijardi kuna.

- Takva je prilagodba izvediva, provele su je neke od najrazvijenijih članica EU i ne bi imala onakvu socijalnu cijenu kakvu je imala, primjerice u Grčkoj, u kojoj je prilagodba od četiri posto BDP-a morala biti provedena u jednoj godini, ili u Latviji gdje je bila i veća, kazala je Mamta Murthi, regionalna direktorica Svjetske banke, prilikom predstavljanja izvješća Svjetske banke “Pregled javnih financija: Restrukturiranje za stabilnost i rast”, koje donosi i preporuke kako održati makroekonomsku stabilnost i ubrzati rast.

Premda još uvijek ima prostora za povećanje prihoda, analiza pokazuje da se vlasti moraju koncentrirati na rashode, i to ponajprije u području javne uprave, socijalnog sustava i subvencija. Kada je riječ o javnoj upravi, koja stoji 12 posto BDP-a godišnje, kako je kazala Sanja Mađžarević Šujster, viša ekonomistica u Svjetskoj banci i glavna autorica izvješća, treba je “svesti na pravu mjeru”. U srednjem roku mogle bi se ostvariti kumulativne uštede od oko dva posto BDP-a.

Tih oko šest milijardi kuna ušteda, objasnila je, može se postići racionalizacijom broja zaposlenih u tijelima lokalne i državne uprave, reformom sustava plaća, potpunom primjenom COP-a, teritorijalnom reorganizacijom i nizom drugih mjera. U području socijalnog sustava Svjetska banka procjenjuje da su moguće uštede od dva do tri posto BDP-a, i to reformom zdravstvenog i mirovinskog sustva. Hrvatska na zdravstvo troši 9 posto BDP-a, u usporedbi s 5,4 posto u novim državama članicama EU. Među mjerama za racionaliziranje potrošnje navodi se uspostava specijalističkih centara za ambulantnu dijagnostiku i liječenje, smanjenje broja onih koji su oslobođeni plaćanja participacije (sada 40 posto stanovništva ne plaća participaciju), prebacivanje skrbi na socijalni sustav te financiranje vaučerima.

Među preporučenim zahvatima u mirovinskom sustavu su postupno povećanje stope izdvajanja za drugi stup, brže povećanje dobi za umirovljenje te stroži uvjeti za prijevremenu mirovinu, ali racionalizacija povlaštenih mirovina koje su u ovom trenutku 2,4 puta veće od starosnih mirovina.

U sustavu socijalne pomoći predlaže se objedinjavanje kriterija za socijalnu pomoć temeljenih na imovinskom cenzusu te njihov jači nadzor.

Svjetska banka preporučuje i racionalizaciju subvencija, posebno željeznici i poljoprivredi, s mogućom uštedom i do jedan posto BDP-a. Pritom se ova dva sektora preusmjerava na korištenje EU sredstava.

Osim reforme rashoda, za stabiliziranje javnih financija i ubrzanje oporavka potrebne su i mjere na strani prihoda, a najveće šanse za Hrvatsku tu su fondovi EU. No, za njihovo korištenje, kazala je Madžarević Šujster, potrebno je u proračunu stvoriti prostor od 1,8 posto BDP-a godišnje. Na drugom su mjestu zahvati u poreznom sustavu, kao što je uvođenje modernog oporezivanja nekretnina, a to bi u srednjem roku moglo povećati prihode za 1,5 posto BDP-a.

Pored toga, moguće je širenje porezne osnovice ukidanjem većeg broja poreznih izuzeća poduzećima i kućanstvima, što bi proračunu donijelo jedan posto BDP-a, a potrebno je i jačanje Porezne uprave te porezne discipline. Prema mišljenju ministra Lalovca, koji je nazočio predstavljanju analize, riječ je o “vrlo vrijednom dokumentu za čiju implementaciju treba snažna politička volja, bez obzira koje Vlade, jer stanje u javnim financijama ne daje više prostora za odgode”. Ujedno je izrazio i žaljenje što na skupu nije vidio više ministara, a koje ovih dana redom poziva na suzdržanost od potrošnje.