Hrvatska liječnička komora u svojem glasilu „Liječničke novine“ objavila je vijest da je poznati splitski liječnik, abdominalni kirurg i traumatolog u KBC Split, prof. dr. sc. Jure Slapničar preminuo u stotoj godini života kao najstariji živući hrvatski kirurg i liječnik u Hrvatskoj.
Dr. Jure Slapničar proveo je u mirovini punih 35 godina. U svojem dugogodišnjem radu u KBC-u Split kao kirurg spasio je mnogo života teško ozlijeđenih bolesnika zahvaljujući svojoj stručnosti i velikom kirurškom iskustvu.
- U ugodnom razgovoru s njim prisjetio se brojnih teških i kompliciranih hitnih intervencija od kojih bi možda mogli izdvojiti jedan dramatičan slučaj spašavanja bolesnice koja je u bolnicu dovedena s ubodnom ranom na srcu uz prisutan šiljati metalni predmet kojeg se nije smjelo izvaditi dok se operativno nije došlo do rane na srcu koja se zašila odmah nakon vađenja oštrog predmeta što je spriječilo krvarenje i spasilo bolesnici život - kazao je doktor Joško Kalilić koji je i javio smrt uglednog liječnika, piše Slobodna Dalmacija.
- Istini za volju, u to doba bile su razvijene samo opća kirurgija, traumatologija i urologija, a recimo nisu bile razvijene torakalna i vaskularna kirurgija, koje su se tek kasnije razvile. Moj princip rada bio je takav da sam smatrao kako ni jedan pacijent koji se "dokopao" bolnice živ u njoj ne smije umrijeti, osim onih koji su imali teške ozljede glave. Ako je čovjek, recimo, u Marini upao s automobilom u provaliju i preživio pad, pa preživio izvlačenje iz provalije i prijevoz do bolnice, meni nije smio umrijeti u bolnici. Pa kakva bi to bolnica bila kada bi nakon svega što je preživio umro u njoj! Što su operacije bile teže i zahtjevnije, to je nama kirurzima koji smo tada radili na Firulama (osim dr. Slapničara, dr. Kandijaš, dr. Migoti, dr. Rubić i dr. Pezzi) bilo draže raditi. Na taj bismo način i mi učili, a operacije kile nam nikada nisu bile primamljive, one su bile prejednostavne. Najteže tadašnje operacije bile su operacije upalnih procesa u trbuhu ili čira na želucu - ispričao je doktor Slapničar za Slobodnu Dalmaciju prije koju godinu.
Prof. Slapničar je do kraja života s velikim zanimanjem pratio politička, društvena, kulturna i medicinska događanja. Posebno su ga zanimali svi aspekti pandemije izazvane koronavirusom, iako nije od nje obolio. Bio je mentalno i fizički aktivan do kraja života, a automobil je vozio sve do 97 godine.
Zbog otežanog hodanja u visokim godinama sve je više provodio dane u svojem domu na Mejama razgovarajući telefonski s rodbinom i prijateljima i zanimajući se za razne novosti iz Splita i Hrvatske.
Više puta je izrazio želju da KBC Split, u kojem je proveo veliki dio svog života, postane jedna od najboljih bolnica u Hrvatskoj jer ima dobre kadrovske, organizacijske i prostorne uvjete za to.Tiho je pokopan na groblju Lovrinac u krugu svoje obitelji, prijatelja i kolega liječnika. Za uspomenu na dr. Juru Slapničara te njegov rad i doprinos u razvoju KBC-u Split održana je i prikladna komemoracija u bolnici.
- Volim raditi, volim izazove i volim pomagati ljudima. Zato mislim da bih opet bio kirurg. To je vrlo humano zanimanje jer mi smo ponekad ljudima zadnja nada da im može biti bolje. Zato svi kirurzi i liječnici općenito moraju odgovorno i s velikom ljubavlju i entuzijazmom obavljati svoj posao, jer se bavimo najhumanijim poslom na svijetu. Spašavamo ljudske živote - pričao je prof. dr. sc. Jure Slapničar, a prenosi Slobodna Dalmacija.