PREMIJER 'I da netko ima najpaklenije namjere, ne može imati utjecaj na pravosuđe!'

NOVO 16:12 - Premijer Zoran Milanović opetovao je danas da u Hrvatskom saboru da nitko ne može imati nikakav utjecaj i pritisak na pravosuđe.

"U ovom trenutku u Hrvatskoj i da netko želi ne može imati nikakav utjecaj i pritisak na pravosuđe, čak i da ima najpaklenije namjere, to je nemoguće", poručio je premijer na samom kraju 'aktualnog prijepodneva'.

HDZ-ovce je prozvao što izbjegavaju sudjelovati u saborskom povjerenstvu, čije osnivanje traže u SDP-u kako bi istražilo okolnosti ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

"Izbjegavate sudjelovati u povjerenstvu koje treba utvrditi činjenice... ne policijskim sredstvima, nego svjedocima o jednom vrlo, vrlo mračnom događaju. Ovdje u vašim klupama sjede ljudi koji su bili najizravniji protagonisti, čuvari državnih tajnu..., ljudi koji to znaju, mi o tome nemamo pojma", rekao je premijer.

"Prema tome za mene je pitanje bazičnog morala da gospoda kao što su Karamarko, Miroslav Tuđman u tome sudjeluju. Dakle, to je pitanje naprosto potrage za istinom u ovoj državi. Pa da vidimo tko koga ovdje šikanira, tko koga štiti i tko ima kakve motive. To je bit priče, o tome moramo razgovarati", izjavio je premijer, pozivajući HDZ-ovce da podrže spomenuto povjerenstvo.

Milanović je to izjavio na samom kraju 'aktualnog prijepodneva', odgovarajući Sunčani Glavak (HDZ) koja ga je pitala zna li što piše u ugovoru Vlade i HRT-a, te je li Vlada, kad je potpisivala ugovor sa HRT-om, dopustila ukidanje 11 dopisništava HRT-a u Hrvatskoj, te dopisništava u Sarajevu i Mostaru.

Premijer odgovara da je Uprava HRT-a dobila povjerenje te da mora racionalizirati poslovanje, no u detalje nije želio ulaziti. Ipak, spomenuo je kako bi se ljudi iznenadili u kojim gradovima javna televizija ima dopisništvo s 11 ljudi, a paralelno se govori o zabrani zapošljavanja u javnoj upravi.

Glavak odgovor nije zadovoljio, pa premijeru predbacuje da nije imao snagu reći joj da ne zna što piše u spomenutom ugovoru.

Predbacuje mu i što je ponovo govorio o pravosuđu. "Očito je da vas ta tema 'strašno boli' kad imate potrebu govoriti o njoj i u okviru pitanja o sasvim drugom segmentu", poručila je Milanoviću.

---------------------------------------------------------------

14:25 - Josip Đakić (HDZ) premijera je pitao što su državne institucije učinile vezano za događaje u Vukovaru i Borovu Selu, a povodom proslave pravoslavnog Badnjaka.

"Pretpostavljam da ste upoznati s tim, zahvaljujući HRT-u svi smo imali priliku svjedočiti razdraganoj koloni u kojoj su većinom bili mladi pripadnici srpske nacionalne manjine odjeveni u srpske zastave, zastave dinarskog četničkog pokreta, šubare, šajkače s kokardama s podignuta tri prsta", poručio je Đakić premijeru.

Ustvrdio je i da je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej u božićnoj poslanici napao suverenost i cjelovitost Hrvatske, a premijera upitao što su po tom pitanju učinile državne institucije.

"Te koji tamo cupkaju u šajkačama treba ignorirati, a ako ima elemenata kaznenog djela treba ih kazniti i to vrijedi za sve hrvatske građane i ja na to gledam s dubokim antipatijama. Ne volim dijeliti ljude na naše i njihove, ali ima tu dosta bratstva, bratstva i sestrinstva u običajima i načinima shvaćanja politike i međunacionalnih odnosa", odgovorio je Milanović.

Kazao je i kako ne zna za te događaje, ali da, ako su istiniti, "za početak zaslužuju prezir, a nakon toga neka policija i neka Državno odvjetništvo napravi ako ima što napraviti".

----------------------------------------------------------------

13:50 - Govoreći o slučaju pomoćnika ministra financija Branka Šegona, premijer Milanović podsjetio je da je već poslao poruku da treba razdvojiti politiku od biznisa.

"Nakon što sam saznao za to poslao sam jasnu poruku da ubuduće od svih koji obnašaju takve dužnosti očekujem da se potpuno maknu od toga, koja je to granica, je li to brat, sestra, je li to privatna firma koju sam prenio na odvjetničko društvo pa je vodi moj sin, o tome ćemo se morati dogovoriti i razgovarati, to se zakonom ne da regulirati", odgovorio je premijer HDZ-ovu Goranu Jandrokoviću, koji ga je prozvao da se od izbijanja 'slučaja Šegon' još nije o njemu izjasnio.

"Dakle, meni je ovo sve skupa, recimo to tako, krajnja granica tolerancije. I rekao sam da ubuduće od svih koji u Vladi obnašaju takve dužnosti da se maknu od toga ili se bave privatnim biznisom", naglasio je Milanović

Jandroković je, govoreći o 'slučaju Šegon', naveo da je tvrtka u njegovu vlasništvu dobila HBOR-ov kredit, a da se iz priopćenja Uprave Banke vidi da taj kredit nije u potpunosti u skladu s uvjetima programa za koji bi trebao biti odobren. Otkrilo se, naveo je, i da je Šegon osobnom imovinom jamčio za taj kredit, da ne otplaćuje kamate, da nije plaćao turističke pristojbe za 2013. godinu itd.

"Formalno izgleda da je ovdje sve u redu, da se takvi krediti dodjeljuju i inače, ali dopuštam i drukčije tumačenje, vidjeti ćemo", rekao je premijer.

Naglasio je i kako se kod spomenutog kredita radi o odnosu koji je siva zona i za koja se moraju postaviti pravila koja je teško postaviti zakonom. "Dakle, koja je razina povezanosti osobe, fizičke osobe i dužnosnika s pravnom osobom i kada nešto postaje sukob interesa", precizirao je Milanović.

Podsjetio je i da je Šegon jedan od sto i više pomoćnika ministara, te da je ministar (financija) rekao da će čekati nalaz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

"Ignorirali ste moje pitanje kao što ste ignorirali i odluku Vrhovnog suda o slučaju ubojstva Đurekovića. Od vaše nesposobnosti deblja je jedino važa koža", dodao je Jandroković.

Potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec upozorila ga je da pazi na izražavanje, prenosi RTL .

----------------------------------------------------------------

13:09 - HDZ-ovac Davorin Mlakar složio se s Milanovićem da uvodi red, ali ne onaj kakav bi htio, javlja RTL .

"Uveli ste redove na HZZ-u i pred pučkim kuhinjama, a uveli ste red i u Saboru gdje Vlada ima ključnu ulugu. Radite reda i u pravosuđu gdje vršite pritiske. Koje su vaše kompetencije da prozivate pravosudne dužnosnike za njihovu kvalitetu rada", upitao je Mlakar.

"Ovdje smo čuli svašta. Kada govorimo o pritisku na pravosuđe, vi očito niste slušali što sam ja ovdje govorio, a niste pročitali ni Ustav. Svaki političar može pravosuđe poljubiti u obraz i ne može mu ništa. Pravosuđe radi svoj posao. Pravosuđe i suci su potpuno neovisni i odgovaraju samo svojoj savjesti. Ako pogriješe neće odgovarati nikome. Možete ponavljati koliko hoćete, ali ja ću vas ipak čekati, a nije mi jasno zašto ste mi postavili ovo pitanje. Nikome nije jasno ni zašto ste protiv osnivanja istražnog povjerenstva. Očito je da vi strahujete od istražnog povjerenstva", istaknuo je premijer, čije riječi prenosi RTL .

----------------------------------------------------------------

12:50 - Osvrćući se na kritike da prethodna HDZ-ova Vlada nije radila ništa deset godina, nezavisna zastupnica i bivša HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor Milanovića je upitala ne misli li da su ulazak u NATO i u EU bili važni strateški ciljevi.

"Vaše pitanje je retoričko. Tu se nije mislilo doslovno i nemojte te stvari uzimati doslovno. Nemojte to uzimati k srcu, znamo svi kako političari znaju biti tašti. Radilo se, ali se nije radilo dovoljno, na pravi način i na vrijeme, što se odnosi na krizu. Tu nije bilo ni smjelosti ni hrabrosti, a nakon toga smo ušli u malu spiralu nazadovanja i stagnacije. Hrvatska je ispunila ciljeve, ali to se pokazalo da je nekima to bilo prikrivanje i da sada ponovno ispod tepiha izvlače netrepeljivost", izjavio je premijer.

"Niste mi odgovorili na pitanje. Nisam kritike doživljavala osobno, kao što nisam doživjela ni izjavu vašeg ministra Bauka koji mi je svojedobno rekao da si napravim broš s brojem od 317.000 jer da doživljavam to osobno mogla bih sugerirati isto samo s brojkom od 375.643 na današnji dan. Ako želite potporu, a to apsolutno razumijem, onda ne podcjenjujte ničiji dosadašnji rad. Vjerujem da ćete do kraja naučiti nešto što sam i ja naučila - u politici je potrebno malo poniznosti", komentirala je Kosor, a prenosi RTL .

----------------------------------------------------------------

12:28 - Premijer Zoran Milanović nije želio komentirati nagađanja da je upravo on anonimni "visoki izvor iz Vlade" koji je kroz medije kritizirao sudsku odluku o izručenju Njemačkoj bivšeg jugoslavenskog i hrvatkog obavještajca Josipa Perkovića, poručivši da na sudove nije nikad "podigao ni prst, a kamoli glas".

"Neimenovane izvore ne komentiram, od toga imam totalnu distancu. Svatko se ima pravo i rugati, bilo je ovih dana i ruganja jer to je jedino sredstvo obrane od samovolje nekih ljudi. Na sudove nisam nikad podigao ni prst, a kamoli glas", rekao je premijer tijekom saborskog aktualnog prijepodneva.

Time je odgovorio laburistu Branku Vukšiću koji ga je upitao krije li se iza "neimenovanog izvora iz Vlade koji je odluku o izručenju Perkovića ocijenio državnim udarom pištolja na vodu".

Vukšić premijera pita i mogu li se u drugoj polovici mandata građani nadati njegovim državničkim reakcijama te usredotočenosti na bitne probleme, ocijenivši kako "nije dobro kada premijer nasrće na sudove, kao što je loše nasrtati na ionako već obespravljene radnike".

"Vi iz sjednice u sjednicu Sabora žudite biti moj savjetnik za odnose sa javnošću", uzvratio mu je Milanović i poručio kako je na tom poslu već angažiran "jedan broj skromno plaćenih ljudi". Vukšića je prozvao za populizam, odbacivši tumačenje da Vlada, kad inzistira na promjenama Zakona o radu, služi interesima kapitala na štetu radnika.

Ponovio je da su reforme nužne za otvaranje novih radnih mjesta te poručio kako "nema iluzije će činjenicama doprijeti do Vukšićeve savjesti".

----------------------------------------------------------------

12:09 - Nakon polusatne stanke HDZ-ovac Željko Reiner upitao je premijera što je s pronatalitetnom politikom Hrvatske, piše RTL .

"Niste ništa napravili što se demografskog razvitka Hrvatske tiče. Svake se godine rađa pet posto djece manje. Svake godine oko 10.000 ljudi umre nego što se rodi, a pučanstvo postaje sve starije. U ovako strašnom gospodarskom stanju postavlja se pitanje tko će u budućnosti raditi u Hrvatskoj i tko će osigurati budućnost zemlje? Hoćete li barem početi raditi na tome? Hoćete li provoditi neke populacijske i pronatalitetne mjere? Dosad ste provodili samo mjere koje su bile upravo suprotne - protupopulacijski i protunatalitetno. Ove godine ste povećali PDV na dječju hranu. Zar uistinu mislite da će poskupljenje dječje hrane spasiti Hrvatsku", pitao je.

"Strategija će biti gotova do kraja ove godine, ali ne može biti tretirana na ovako bagatelan način. Naša Vlada je preuzela državu u stanju teške recesije i vjerujem da će se ove godine izvući iz recesije. Preuzimamo odgovornost za ono što radimo, ali reći da smo zemlju doveli u krizu, to nije točno. Možete misliti da smo nesposobni, bolji ili gori, ali držimo se elementarnih činjenica. Problem demografije nećemo riješiti jeftinim upadicama. To je problem koji mori veliki dio Europe, pa i jednu bogatu Njemačku. (...) Problem nećemo rješavati imigracijom, jer nacija od 4,5 milijuna ljudi nije za to spremna niti će ikada biti. Nada su nova i kvalitetna mjesta. Nije svejedno ima li nas četiri ili pet milijuna, ali poanta je da i ta četiri milijuna moraju dobro živjeti", kazao je Milanović.

Foto: Goran Mehkek/Cropix

"Danas ste svaki odgovor ili bagatelno odgovorili ili tražili oporbu da da svoje ideje. To bi bilo u redu da je prvi dan vašeg mandata, a ne dvije godine. Spomenuli ste da bi odgovor bio imigracija. Rješenje je čisto suprotno - spriječiti emigraciju. Iz Hrvatske danas ne odlaze slabo obrazovani fizički radnici, nego oni najbolji, najobrazovaniji, oni koji su trebali biti budućnost Hrvatske. U ovom trenutku 375.000 nezaposlenih ne vidi nikakvu nadu", dodao je Reiner, prenosi RTL .

----------------------------------------------------------------

11:24 - Premijer Zoran Milanović više je puta pozvao oporbene stranke u Saboru da podrže Vladine reforme, po uzoru na podršku koju su njemački demokršćani svojedobno dali socijaldemokratskom kancelaru Gerhardu Schroederu.

HDSSB-ov Boro Grubišić od premijera je zatražio da smijeni ministra zdravlja Rajka Ostojića. Naveo je da 300 liječnika traži ispisnicu iz Hrvatske liječničke komore i odlazi u inozemstvo, 360 ih je na sudu, Vlada je nesmotreno smanjila doprinos za zdravstvo, a liste čekanja za bolničke preglede su učetverostručene.

"Smanjeni su bolnički cenzusi potrošnje pa teledirigirani sanacijski upravitelj bolnice u Slavonskom Brodu, unatoč svim naporima, ne uspijeva pokriti troškove", ustvrdio je Grubišić. Vladu je prozvao i zbog stečaja Imunološkog zavoda. "Našli ste novac za sanaciju Centar banke, a ovo ide u stečaj", kazao je Grubišić.

Tvrdi i da "outsourcing nezdravstvenih djelatnosti znači samo 'out' za zaposlenike", a premijera je upitao hoće li i kada smijeniti ministra zdravlja.

Milanović mu je uzvratio kako mu je drago da je HDSSB-ov zastupnik prepoznao napore sanacijskog ravnatelja brodske bolnice. "Drago mi je da priznajete i prepoznajete napore. Dok toga ima, sustav itekako ima šanse da napreduje", kazao je Milanović.

Grubišiću i oporbi općenito zamjerio je što ne predlažu konkretna rješenja. Podsjetio je da su njemački demokršćani 2003. podržali Schroederove oštre reforme. "Možemo li računati na vašu podršku? Kada ćete pružiti podršku racionalizaciji sustava koju ni jedna vlast ne može provesti sama, bez da računa da će građani biti nezadovoljni", upitao je Milanović.

Naglasio je da žali za svakim liječnikom koji odluči napustiti Hrvatsku, obećao da će Vlada učiniti sve kako bi dobri liječnici ostali i bili zadovoljni svojim statusom, ali "čuda ne možemo očekivati".

Oporbi je poručio da će Vlada nastaviti mijenjati stvari, uz njihovu podršku ili bez nje. "Bez konkretnih prijedloga, vaše pitanje mogu shvatiti samo kao legitimnu političku provokaciju. Treba nam vaša podrška, barem ne opstrukcija", poručio je Milanović.

Grubišić je premijeru uzvratio da ministar Ostojić oporbu nikad nije zvao na razgovor. "Govorite o racionalizaciji zdravstva, a nabavljate 37 aparata za umjetno disanje, koliko nema Švedska s dvostuko više stanovnika. Pomoćnici ministra za svoje savjete primaju 600 milijuna kuna. To je racionalizacija", upitao je Grubišić. Premijeru je poručio i kako liječnike ne bi smio proglašavati zabušantima, a prekovremeni i smjenski rad potkradanjem proračuna. "Smjenite Ostojića, to je zaslužio", zatražio je Grubišić.

Milanovićevi pozivi oporbi da podrži Vladu zasmetali su HDZ-ovom Domagoju Ivanu Miloševiću.

"Od prošlog aktualnog sata je novih 20.000 nezaposlenih ljudi, a pad industrijske proizvodnje se bliži dvoznamenkastoj brojci. Smijali ste kad smo upozoravali da bi broj nezaposlenih mogao doseći 400.000. Niste li vi danas ovdje priznali kako nemate snage za reforme i pitali oprobu za pomoć", pitao je Milošević, prenosi RTL .

"Odgovor je ne", kratko je i oštro rekao premijer.

----------------------------------------------------------------

11:13 - Postavljajući pitanje premijeru predsjednik HSS-a Branko Hrg zapitao se "jesmo li mi svjesni općeg stanja u društvu i što je izvan ove dvorane", piše Dnevnik.hr .

"Pola mandata Vlade je prošlo, a ono što obilježava hrvatsko društvo je apatija, depresivnost i beznađe. Imate li snage priznati da niste uspjeli u pomoć pozvati oporbu, a u Vladu umjesto nekih ministara pozvati stručnjake'', pitao je Hrg.

"Nakon što smo pobijedili na izborima ni dana nisam živio u iluziji da svaki od tih, skoro milijun, glasova može trajati više od mjesec dana", odgovorio mu je premijer.

HDSSB-ov Dražen Đurović od premijera je tražio da ocijeni rad ministra Ranka Ostojića u protekle dvije godine podsjetivši na nekoliko spornih situacija u kojima se ministar Ostojić našao od početka svog mandata.

"Ovo što govorite je neozbiljno, dajte malo... Ako smatrate da policija provodi režimsku politiku, recite konkretne primjere. Ovo što ste naveli je baš ništa. Predlažem da važete riječi kao što to čine i vaši kolege. Čuvajte se tračeva u politici", odgovorio mu je Milanović.

Foto: Goran Mehkek/Cropix

----------------------------------------------------------------

11:01 Premijer Zoran Milanović odbacio je prozivke da provodi pritisak na pravosuđe.

Ustav je jasan, ni jedna Vlada nema instrumente utjecaja na pravosuđe, ni kadrovske ni promocijske niti u predmetima. Pravosudna vlast je samostalna, radi po savjesti i zakonima, odgovorio je premijer SDP-ovoj Ingrid Antičević-Marinović.

Milanović kaže i da (Vlada) s obzirom da nema nikakav utjecaj na pravosuđe, zadržava pravo komentirati tuđi rad, "jer svatko tko radi posao od interesa javnosti mora biti svjestan da ga se može komentirati".

Zanimljive su, kaže, i debate među pravosudnim dužnosnicima gdje jedan govori o pritiscima, a njih četiri-pet sliježe ramenima i kaže da ne znaju o čemu se govori, da nema nikakvih pritisaka. "Dobro je da i pravosudni dužnosnici, suci, budu pred očima javnosti kao što smo mi, jer nas ne štiti ni jedna koprena. Tu smo, izloženi svakodnevnim komentarima", istaknuo je Milanović.

Poručio je i da se treba naviknuti da "politika nije naslonjač, nego teška, kompetitivna djelatnost". Suci se ne bi trebali baviti politikom, ali nema načina da im se to zabrani. Prema tome, svakome na savjesti što će učiniti, rekao je Milanović.

----------------------------------------------------------------

10:36 - Zastupnik Vladimir Bilek upitao je ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da pojasni što očekivati u pregovorima o Ini, prenosi Dnevnik.hr .

Foto: Goran Mehkek/Cropix

"Treći krug pregovora donio je pomak. Pokrenuli smo i arbitražni postupak koji bi zaštitio državne interese, ali koji ne utječe na to da završimo pregovore na način da se dogovorimo sa strateškim partnerom. Uvjeti koji ne mogu biti izuzeti su da je Ina samostalna hrvatska kompanija, da je tržišno orijentirana. 44-postotni vlasnik, Hrvatska, ima alate kod ključnih odluka koje se donose na Upravi. Od toga nećemo odstupiti, uslijedit će brži postupci", rekao je ministar Vrdoljak.

----------------------------------------------------------------

10:11 - Premijer Zoran Milanović rekao je da Hrvatskoj neće biti ni politički niti financijski lako odgovoriti na proceduru prekomjernog deficita, a HDZ je pozvao da izađe s vlastitim prijedlogom.

Rekao je to odgovarajući na pitanje HDZ-ove Martine Dalić, koja je upozorila da će Vijeće ministara financija EU u utorak gotovo sigurno prihvatiti proceduru prekomjernog deficita za Hrvatsku i zatražiti od Vlade da u ovoj i idućim godinama smanji proračunski deficit i zaduživanje.

Foto: Goran Mehkek/Cropix

"Stanje je kod nas sasvim suprotno, deficit raste, a vijesti o novim zaduženjima primamo gotovo svakodnevno. Kako i kojim mjerama ekonomske politike će Vlada reagirati na prijedloge Europske komisije (EK)", upitala je Dalić Upozorila je da javnosti nisu predstavljene mjere kojima Vlada namjerava smanjiti deficit i zaduživanje, iako je već više od mjesec dana poznato da EK za Hrvatsku traži proceduru prekomjernog deficita.

"To je jako teško pitanje i tu ste u pravu. Neće biti ni politički niti financijski lako i zato ću pozvati vas, koji ste ostavili deficit, neugodno mi je izgovoriti koliki, da kažete što da napravimo", uzvratio joj je Milanović ocijenivši da će bilo kakvu reakciju Vlade oporba proglasiti neprihvatljivom.

Foto: Goran Mehkek/Cropix

Nezadovoljna odgovorom, Dalić je ustvrdila da je deficit iz razdoblja bivše HDZ-ove Vlade nastao zbog brodogradnje te upozorila da su ove godine proračunski prihodi znatno manji nego predizborne 2011., unatoč povećanju PDV-a. "Iz HDZ-a je došlo puno prijedloga i sugestija kako uspješnije i kvalitetnije voditi ekonomsku politiku, nadam se da ćete dio tih prijedloga razmotriti i provesti", kazala je Dalić na što ju je Milanović pozvao da mu dostavi te prijedloge jer ih, kaže, nije vidio niti zna za njih.

Slično kao i Dalićevoj, premijer je odgovorio i Darku Milinoviću (HDZ), bivšem ministru zdravstva, koji ga je pitao hoće li dati novu priliku hrvatskom zdravstvu.

Milinović tvrdi da "svjedočimo kolapsu hrvatskog zdravstva" i argumentira to podacima da pola milijuna ljudi čeka pretrage, liste čekanja dnevno se povećavaju za preko dvije tisuće, a u osam mjeseci dug bolnica povećan je za 2,7 milijardi kuna...

Jedina nova šansa za zdravstvo je zamjena ministra zdravlja, tvrdi Milinović.

Premijer mu je uzvratio da će ga pozvati, kao bivšeg ministra, da sa konkretnim prijedlozima kaže što kani napraviti. Ne morate se odazvati, ja nemam nikakve ingerencije nad Vama, odgovorio je HDZ-ovu zastupniku.

RTL piše da je HDZ-ovac Davor Božinović potpredsjednicu Vlade Milanku Opačić pitao kada će se objaviti strategija strukturnih reformi.

"Ovo je jedan od najosmišljenijih reformskih zahvata. Formirali smo operativni tim od 70 ljudi uključenih u reforme. U rujnu bi trebala krenuti reforma jedinstvenog novčanog centra. Sve reforme imaju terminske planove i gotovo svaki tjedan prikazujemo izvješće", odgovorila mu je Opačić, javlja RTL..

----------------------------------------------------------------

9:30 - Hrvatski sabor počeo je danas redovito, proljetno zasjedanje koje po Ustavu traje do 15. srpnja. Na početku zasjedanja uobičajeno je odana počast Domovini intoniranjem himne Lijepa naša.

Foto: Goran Mehkek/Cropix

Zastupnici i članovi Vlade minutom su šutnje odali počast palim hrvatskim braniteljima, svim civilnim žrtvama rata i svima palima za Hrvatsku.

Zastupnici će, bez prekida, raditi do sredine travnja - do tada ih očekuje opsežan posao jer je na dnevnom redu već sada 120 točaka dnevnog reda

----------------------------------------------------------------

8:19 - Sabor počinje prvo ovogodišnje zasjedanje koje bi, uz dva tjedna stanke oko Uskrsa, trebalo trajati do sredine srpnja. Sjednica je, kako je i uobičajeno, počela aktualnim prijepodnevom tijekom kojega premijer i članovi Vlade odgovaraju na pitanja zastupnika, javlja HRT.

Na dnevnom redu su 102 točke, među kojima su i ustavne promjene koje bi među ostalim trebale ukinuti zastaru za kaznena djela teškog ubojstva i utvrditi referendumska pravila.

Prvotni plan je bio da se Ustav izmijeni na izvanrednoj sjednici u prosincu, no HDSSB je to stopirao u samoj završnici tražeći da se stručnoj i zainteresiranoj javnosti ostavi još vremena za raspravu.

Vladajući ističu da razlozi za donošenje ustavnih promjena nisu otpali te da proces teče dalje, no laburist Dragutin Lesar zatražio je jučer da se Sabor, prije nastavka rasprave o Ustavu, izjasni o građanskoj inicijativi da se raspiše referendum o dvojezičnosti.

Raspisivanje referenduma na kojem bi se birači izjasnili jesu li za to da pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovine, umjesto sadašnje trećine stanovništva zatražilo je 680.000 građana, no ta točka nije na predloženom dnevnom redu.

Pred zastupnicima je rasprava o brojnim izvješćima i zakonima, a prvi puta će se raspravljati o Vladinu izvješću o djelovanju Hrvatske u EU-u.

Stožer za obranu Vukovara zastupnicima nudi potpisivanje lustracijske inicijative

Aktivisti Stožera za obranu hrvatskog Vukovara jutros su pred Saborom zastupnicima ponudili da svojim potpisima podrže inicijativu za izradu i objavljivanje devet registara kao pripremu lustracije.

Predsjednik Stožera Tomislav Josić novinarima je ponovio da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj komunizam nije osuđen, iako je potpisnica niza međunarodnih dokumenata kojima se osuđuju totalitarni režimi.

"Govorimo - da, mi to osuđujemo, ali nismo donijeli ni jedan akt koji to dokazuje", kazao je Josić.

Foto: Goran Mehkek/Cropix

Pozvao se na već objavljeni registar branitelja.

"Ako se može objaviti registar branitelja u kojem točno stoji tko je bio, gdje je bio i koliko dugo, zašto se ne bi mogao objaviti popis onih koji su napadali ovu državu, onih koji su sudjelovali u pretvorbama, onih koji su radili za Udbu, neka bude sve javno i transparentno", kazao je Josić.

Dodao je i da je Stožer inicijativu poslao svim klubovima zastupnika, ali da im se dugo nitko nije očitovao, tek su danas primili poziv na razgovor iz dva kluba.

Predsjednik Stožera za obranu hrvatskog Vukovara Tomislav Josić novinarima je rekao i kako se nitko iz Hrvatskog sabora nije očitovao na referendumsku inicijativu o dvojezičnosti, a smatra i da bi u drugim zemljama referendum na inicijativu 680 tisuća građana bio raspisan u roku od najviše tri mjeseca.