Predstavljen jedinstveni projekt znanstveno-istraživačkog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu

Na Rabu je održan skup kojim se obilježilo 100 godina održavanja visokoškolske terenske nastave studija šumarstva na otoku Rabu u sklopu kojeg je predstavljen važan projekt Znanstveno-istraživačkog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma. Radi se o jedinom takvom projektu na području čitavoga Mediterana.

– "Nastavno-pokusni šumski objekt Rab za nas šumare oduvijek je imao posebnu draž. Od studentskih dana kada smo ovdje dolazili kao studenti, biljni i životinjski svijet šuma Kalifronta predstavljao je vrijedan objekt znanstvenog interesa, svijet koji je važno istražiti i razumjeti, a ponajviše očuvati za buduće generacije. Mjesto je to gdje su naraštaji studenata stjecali ključna znanja o gospodarenju sredozemnim šumama te svoju znanstvenu karijeru ostvarili upravo zahvaljujući postojanju ovog jedinstvenog šumskog objekta” – rekao je domaćin skupa prof. dr. sc. Josip Margaletić, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Dekan Josip Margaletić i gradonačelnik Raba Nikola Grgurić

Privatna arhiva/

– “Hrast crnika, poznat po ljepoti i izdržljivosti, simbol je ovog otoka. Njegove šume vrijedilo je sačuvati i planski o njima brinuti o čemu svjedoče brojni pisani tragovi kroz stoljeća rapske povijesti. To je ujedno cilj našeg djelovanja, brinuti o šumama za generacije koje dolaze, poticati znanstveno istraživački rad, međunarodnu suradnju i akademsku izvrsnost. Postojanje Nastavno - pokusnog šumskog objekta Rab pozicionira naš Fakultet kao jedinstvenu ustanovu na prostoru Sredozemlja s mogućnošću stvaranja mreže suradnji s međunarodnim institucijama te poticanja obrazovanja i svijesti o očuvanju okoliša na svim razinama, od lokalne do akademske. Na NPŠO Rab postoji fakultetska kuća koja je nastala od nekadašnje lugarnice izgrađene 1895. godine iznad uvale sv. Mare. Kuća je detaljno renovirana, malo proširena i obnovljena tijekom 1976. godine, te ponovno uređena 1994. godine. U njoj su u prošlosti smještani studenti šumarstva kada su sudjelovali na terenskoj nastavi na otoku Rabu. Tada je zgrada mogla primiti i više od 40 studenata koji bi boravili u objektu 3 do 6 dana tijekom akademske godine, a objekt su posjećivali i studenti šumarstva iz inozemstva. Nažalost, već niz godina studenti nemaju mogućnost smještaja na NPŠO Rab jer glavna zgrada Nastavno-pokusnog šumskog objekta više nije adekvatna za smještaj studenata i nastavnika prema suvremenim standardima te zahtijeva sveobuhvatnu obnovu primjerenu standardima današnjeg vremena. U tu svrhu izrađen je idejni projekt nove zgrade.”

Za izdavanje građevinske dozvole za spomenuti novi objekt od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije Fakultet čeka pet godina. Izgradnjom nove zgrade na mjestu stare omogućit će se povratak terenske nastave studenata na NPŠO Rab. U novim prostorima NPŠO Rab Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu planira osnutak Znanstveno stručnog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma kojim će se unaprijediti nastavni planovi i programi sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija te doktorskog studija koji se izvode na našem Fakultetu. Važno je istaknuti kako sličan Centar ne postoji nigdje Hrvatskoj, ali niti u drugim zemljama Sredozemlja. U okviru budućeg Centra moći će se ostvariti i aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja, kao jedne od važnih misija Sveučilišta u Zagrebu.

Privatna arhiva

Novim objektom NPŠO Rab i osnivanjem spomenutog znanstveno-stručnog centra Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije omogućilo bi se aktivno angažiranje u organizaciji i provedbi različitih stručnih i znanstvenih savjetovanja, radionica, okruglih stolova, unaprjeđenja znanstveno-istraživačkog rada i ostalih oblika događanja kojima bi fokus bio gospodarenje šumskim ekosustavima mediterana i submediterana koji se suočavaju s brojnim izazovima kao što je protupožarna zaštita, zaštita od invazivnih šumskih štetnika, obnova šumskih sastojina, melioracije krša i slično. Na taj bi se način otok Rab našao na karti europskih znanstveno-edukativnih destinacija, a što bi uz bogatu povijest i prirodne ljepote još izraženije doprinijelo njegovoj jedinstvenosti i prepoznatljivosti. Bilo bi to mjesto gdje će se oblikovati znanstvene i tehnološke konture buduće protupožarne zaštite sredozemnih šuma. Strast, posvećenost i znanstvena znatiželja osiguravaju napredak i izvrsnost svake struke pa tako i šumarske, a doprinos novostečenih znanja imao bi neizmjernu vrijednost za društvo u cjelini.

Gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić iskazao je punu potporu projektu te istaknuo; "Što šuma i Dundovo nama Rabljanima znači, to je teško u dvije, tri rečenice opisati. Nekada se tamo radilo, čistilo, danas se pješači, biciklira i istražuje. Šuma poluotoka Kalifronta jedan je od, uz more i uvale, najvećih bisera Jadrana. Otok Rab jedan je od najšumovitijih otoka i to je ono čime se sve generacije Rabljana ponose. Osim toga svima nam je svakodnevna tema zaštita prirode i okoliša, pogotovo zaštita zelenila” .

Kako imamo pet godina čekanja vezano uz projekt izgradnje Znanstveno-istraživačkog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma, gradonačelnik Grgurić izrazio je nadu da će svi koji odlučuju shvatiti važnost ovako vrijednog projekta na području najočuvanije šume hrasta crnike na Sredozemlju.

– "Počevši od Grada Raba i Gradskog vijeća koje je već u proteklom mandatu donijelo odluku o prenamjeni prostornog plana kako bi se stvorili uvjeti za ovakav centar, bilo bi dobro da se shvati upravo sada, a ne za dvije, tri godine, da je to budućnost te iskorak za još kvalitetniju zaštitu šume Dundo. Ne želimo biti turistička destinacija masovnog turizma, od toga se svi zajedno moramo odmaknuti, a odmak od toga su projekti koje radimo u pred i posezoni vezani uz outdoor turizam.”, kazao je gradonačelnik.

Grgurić je dodatno rekao kako bi centar uz pametno upravljanje i funkcije koje bi imao bio naš adut, naša prednost u odnosu na ostale sredine i destinacije. – “Tvrdoglavo, uporno i zajednički u sinkronizaciji i koordinaciji idemo prema tome cilju koji će na kraju krajeva očuvati našu šumu” –zaključio je gradonačelnik Grgurić.

U ime rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića obratio se prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije, koji je rekao kako je od samih početaka visokoškolske šumarske nastave u RH jedna od posebnosti nastavnih planova i programa svih studijskih razina na šumarskom odsjeku bila terenska odnosno praktična nastava istaknuvši;

– “Terenskom nastavom sudenti dograđuju i međusobno povezuju teorijska i praktična znanja stečena u učionicama, laboratorijima i praktikumima te se pripremaju za učinkovito rješavanje konkretnih situacija i izazova s kojima se nakon završetka studija susreću u operativnom šumarstvu. Pet fakultetskih nastavno-pokusnih šumskih objekata smješteno je u najznačajnijim klimatsko-zonskim šumskim zajednicama RH”

Nakon održanog skupa na Trgu sv. Kristofora otvorena je outdoor izložba “100 godina terenske nastave studenata Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije na otoku Rabu” prilikom koje je predstavljen i idejni projekt budućeg Znanstveno-istraživačkog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma. Izložba se može pogledati do 30. rujna.