Do kraja godine Ustavni sud će se, rekao je njegov predsjednik Miroslav Šeparović, izjasniti o (ne)ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama.
- Poruka Ustavnog suda će biti da se sljedeći parlamentarni izbori ne mogu održati prema aktualnom zakonu o izbornim jedinicama. Ustavni sud to ne može dopustiti zbog svog kredibiliteta - rekao je Šeparović koji je nedavno za Jutarnji izjavio da bi idući izbori, s obzirom na velika odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama, što je posebno došlo do izražaja nakon zadnjeg popisa stanovništva, bili neustavni kad bi se održali prema postojećim pravilima.
Ustavni sudac Goran Selanec je kao sudac izvjestitelj u ovome predmetu pripremio nacrt nove odluke Ustavnog suda i prije nekoliko tjedana je predao stručnim službama kao materijal koji će biti podloga za sjednicu. Nitko na Ustavnom sudu ne želi otkriti kakva se odluka predlaže u nacrtu suca izvjestitelja, no izvjesno je da je ona takva da bi zakonodavca natjeralo da donese novi zakon prema kojemu će se 2024. godine birati novi saziv Sabora i nova Vlada.
Na odstupanja veća od pet posto u odnosu na prosjek (što zakon tolerira) u broju birača između pojedinih izbornih jedinica Ustavni sud je upozorio Sabor još u svome izvješću 2010. godine kad je zatražio da se taj zakon uredi tako da glas svakog birača ima istu vrijednost.
Međutim, ni jedna Vlada koja je otada do danas bila u Banskim dvorima, kao ni jedan saziv Sabora, nije pripremio novi zakon i svi su izbori provedeni prema istom modelu, s jedinom razlikom u odstupanjima po broju birača koja su iz izbora u izbore sve veća. Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular izračunao je da bi na zadnjim izborima HDZ dobio tri mandata manje da je glas svakog birača jednako vrijedio i pitanje je bi li, s obzirom na to, aktualna Vlada mogla dobiti podršku većine.
Tri mogućnosti
U nedavnim istupima na tu temu više je ustavnopravnih stručnjaka reklo da je odgovornost za ustavnost sljedećih izbora na Ustavnom sudu, obrazlažući to time što Ustavni sud još nije iscrpio sva sredstva koja mu stoje na raspolaganju kako bi natjerao vlast da uredi to pitanje. Kao jedan od alata za kojim može posegnuti navodili su mogućnost ukidanja Zakona o izbornim jedinicama zbog njegove neustavnosti.
Ustavni sudac Selanec navodno to nije predložio svojim kolegama, no njegov je prijedlog znatno oštriji od izvješća koje je Ustavni sud usvojio 2010. godine. Šeparović kaže da Ustavni sud ima tri mogućnost. Jedna je da ne čini ništa u vezi s tim pitanjem, druga je novo, ali puno oštrije izvješće Saboru s čvršćim uputama i jasnim upozorenjem, a treća je ukidanje Zakona i određivanje roka u kojemu Sabor mora donijeti novi propis.
Sudac Selanec u lipnju je organizirao savjetodavnu raspravu o toj temi na koju je pozvao stručnjake koji se bave tom tematikom s različitih aspekta, a prisutni su bili i predstavnici Državnog izbornog povjerenstva, kao i Ministarstva pravosuđa i uprave, koje je nadležno za to područje.
Na toj se raspravi otvorilo pitanje broja birača po pojedinim izbornim jedinicama, ali jednako tako i drugih problema koji su vezani za izbore. Pritom se raspravljalo i o mogućem izbornom modelu sa svim njegovim zamkama koje mahom proizlaze iz toga što ni jedan model nema jednak efekt na sve političke stranke, odnosno u jednome neke prolaze bolje, a neke lošije, a uz drugi je model efekt drukčiji.
Kontrola popisa
Iskristaliziralo se, međutim, drugo pitanje koje je jednako važno kao i sama brojnost birača u pojedinim izbornim jedinicama, a to je vjerodostojnost biračkih popisa. Pokazalo se da su birački popisi nevjerodostojni, da su u velikom nerazmjeru s popisom stanovništva te da u pojedinim sredinama broj birača uvelike premašuje broj stanovnika. Također se kao problem pokazuje i nedostatak tijela koje bi kontroliralo situaciju s biračkim popisom.
Budući da na Ustavnom sudu, kako se čini, postoji slaganje oko toga da treba ozbiljnije reagirati na problem neustavnosti izbornih jedinica, moguće je da ovaj put Ustavni sud u svojoj odluci bude konkretniji i da se ne zadrži samo na pitanju broja birača i potrebi da izborne jedinice prate granice županija.