Predsjednik Zoran Milanović će u petak, 8. travnja, u Mostaru sudjelovati na proslavi 30. godišnjice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane i pritom odlikovati 35 postrojbi HVO-a.
U kolovozu 2020. odlikovao je postrojbe HVO-a koje su sudjelovale u Oluji, a ovih je dana izjavio da je HVO s HV-om, na osnovi međunarodnog sporazuma potpisanog između Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, oslobađao BiH i omogućio da to bude slobodna zemlja, u kojoj je konačno prestao rat. "E to se danas ne samo zaboravlja, nego vrlo drsko i sustavno podcjenjuje i Hrvatskoj, kao i obično, nabijaju kompleksi krivnje, odgovornosti - umjesto da se kaže hvala i ne ponovilo se", rekao je, aludirajući na bošnjačku stranu.
U BiH još nije bilo reakcija na Milanovićev dolazak, izuzev nastupa Mirsada Hadžikadića, predsjednika prilično marginalne Platforme za progres BiH, koji je optužio da se 8. travnja u Mostaru "postrojava paravojna organizacija koju je tokom ratnih dešavanja kontrolirao vojno-politički vrh Republike Hrvatske, što je nerijetko rezultiralo okretanjem HVO-a protiv vlastite države".
Ali, za bošnjačku politiku i javnost, HVO je dio udruženog zločinačkog pothvata (UZP) i spominje se u kontekstu haaške presude iz 2013., kada su čelnici Herceg-Bosne osuđeni na 111 godina zatvora. Tom prilikom predsjedavajući sudac Jean-Claude Antoanetti naveo je niz zločina pripadnika HVO-a, pogotovo u zatočeničkim objektima i logorima kao što su bili Heliodrom, Dretelj, Ljubuški, Gabela.
"Pripadnici HVO-a redovno su tukli zarobljenike. Jednog zatočenika u Heliodromu su natjerali da poliže vlastitu krv jer - balijska krv ne smije ostati na hrvatskom tlu", naveo je Antoanetti i naglasio da se pritom radilo "o organiziranoj akciji". S druge strane, Kanton Sarajevo i Grad Sarajevo redovito obilježavaju godišnjice osnutka HVO-a Sarajevo.