PREDSJEDNICA U SLUNJU I S GRANIČNIM POLICAJCIMA 'Ono što me kao ženu i majku posebno pogađa je pitanje gdje su migrantima djeca, žene, majke?'

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović obišla je u četvrtak policajce koji kontroliraju najbranjeniju kopnenu granicu Europske unije, dionicu od malograničnog prijelaza Bogovolja do prijelaza u Kordunskom Ljeskovcu, te zelenu granicu između ova dva punkta na kojoj je zadnjih godinu i pol najveći pritisak migranata.

Razgovarala je s policajcima, zanimalo ju je kako se nose s migrantima, pa tako i "je li istina da se u susretima s hrvatskom policijom oni znaju razviti u borbene formacije, da imaju vojnog iskustva, kao i da dobro poznaju mape i teren".

- I mi smo organizirani - odgovorio joj je policajac.

- Odličan odgovor - zaključila je zadovoljno predsjednica, navodeći da silno cijeni njihov posao.

FOTOGALERIJA: Predsjednica Grabar-Kitarović obišla je policajce koji kontroliraju najbranjeniju kopnenu granicu EU

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da su na ovom dijelu granice, koju je izazovno čuvati u dužini od 55 km kroz tri županije, povezane sve linije rada hrvatske policije, na prometnicama je temeljna, na zahtjevnijem terenu interventna, a specijalna kada su zadaće najzahtjevnije, a njihovim radom rukovodi se iz jednog centra.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra da će se problem ilegalnih migracija sljedećih godina pogoršavati, ne samo zbog rata i ekonomskih razloga, nego i zbog klimatskih promjena.

- Idemo se suočiti s činjenicom da to nisu izbjeglice koji traže azil iz ratnih uvjeta. Ono što me kao ženu i majku posebno pogađa je pitanje gdje su im djeca, žene, majke? Većina ih je u dobi od 18 do 40-ak godina, izjašnjavaju se kao Sirijci, svi su rođeni 1. siječnja, nitko nema dokumente i ne mogu dokazati odakle dolaze. Čujem da neke naši policajci jako dobro poznaju jer su u Hrvatsku pokušali ući i po 40-ak puta - rekla je predsjednica Grabar-Kitarović naglašavajući da većina njih ne želi azil, već slobodan put do Njemačke ili drugih europskih zemalja.

Navodi da Hrvatska mora štititi svoj interes i EU, kao i stanovništvo s naše strane granice, ali i pomoći lokalnoj upravi u Unsko-sanskom kantonu, gdje je situacija također teška.

- U kampu Vučjak nema temeljnih uvjeta za život, a podigli su ga šest kilometara od granice, meni je to poruka: Želim ih ugurati u tvoju državu pošto-poto. Problem je ne samo što vlasti u Sarajevu ne žele previše razgovarati o tome s nama, već ne žele ni s lokalnim dužnosnicima Bihaća, Velika Kladuše i Cazina - rekla je predsjednica.

Navela je i da će puno snažnije razgovarati s čelnicima EU i EK "jer ovo nije problem Hrvatske, nego Europske unije", te će pozvati njihove dužnosnike na teren da razgovaraju sa stanovnicima Sisačke, Karlovačke i Ličko-senjske županije, jer "Hrvatska neće biti hot spot za bilo kakve migrante, već Hrvatska želi biti među najrazvijenijim zemljama EU i na tome ćemo nastaviti raditi".

- Očekujem da EU shvati da je ovo granica na kojoj se ona brani. Ne želim iznositi predrasude, ali 2015. godine sam upozoravala na ovo, pa su me prozivali da sam ksenofob. Problem migranata ne možete riješiti tako da pozovete određeni dio u Europu, a onda se dogodi točno ono što sam onda rekla, da gospođa Merkel povuče ručnu. Mi smo sretni da nam nisu vraćeni sve te izbjeglice jer smo bili prva zona prihvata. Što bismo tada s otprilike 700.000 ljudi, zamislite koji bi problem nastao. Tada je počinjena ogromna strateška pogreška da se pozvalo sve te ljude, da su išli kao u lov na zlato koji se dogodio u Kaliforniji, shvatili su da će proći tko je najbrži, a u njihovim zemljama ostale su stvarne žrtve - žene, djeca, majke - rekla je predsjednica.

Prije obilaska terena predsjednica je održala sastanak s predstavnicima lokalne uprave u Slunju te na tržnici kupila voća i povrća i družila se s građanima.

Kaže da se ljudi tamo osjećaju nelagodno zbog migranata te su promijenili neke svoje životne navike, ne izlaze noću i ne idu u šumu kao nekada. Navodi da će inzistirati na dvije stvari, da se izgradi cestovna infrastruktura na pograničnom prostoru, kao i da se financijski Slunju omogući da ima javnu rasvjetu i nakon ponoći, jer je to strateški problem i pitanje sigurnosti u Hrvatskoj i EU.

FOTOGALERIJA: Predsjednica Grabar-Kitarović u Slunju je posjetila tržnicu i družila se s građanima