PREDSJEDNICA PRED OPĆOM SKUPŠTINOM UN-a CITIRALA PAPU I DRŽALA FOTOGRAFIJU 'Ispričat ću vam priču sa Zlarina, jednog od 1246 hrvatskih otoka...'

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović upozorila je u utorak u UN-u na onečišćenje svjetskih oceana i mora, uključujući Jadransko more, ključni resurs za Hrvatsku koja od turizma zarađuje oko 20 posto BDP-a.

Hrvatsku obalu, koju godišnje posjeti oko 18 milijuna turista, onečišćuje među ostalim i plastični otpad iz južnih susjeda, Crne Gore i Albanije.

"S ovog mjesta pozivam sve – molim vas, prestanite bacati otpad u naše oceane i mora. U pitanju je naša vlastita budućnost", apelirala je Grabar-Kitarović s govornice UN-a u New Yorku.

"Ne možemo zanemarivati teške posljedice na našu prirodu i značajne gospodarske gubitke koji nam prijete u budućnosti", dodala je.

Svjetski čelnici su na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a govorili o klimi, iskorjenjivanju siromaštva i kvalitetnijem obrazovanju.

Šefica hrvatske države je najveći dio govora posvetila zaštiti oceana i mora, među njima i hrvatskog dijela Jadranskog mora čijih je 97 posto vode iznimne kakvoće.

Navela je dva uspješna konkretna primjera - projekt Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u kojem je u suradnji s lokalnim ribarima prikupljeno 50 tona otpada te akciju zelenih aktivista s otoka Zlarina.

Stanovnici, ugostitelji i trgovci tog otoka s oko 300 stanovnika potpisali su simboličnu deklaraciju u kojoj su se odrekli plastike za jednokratnu upotrebu i u godinu dana preobrazili jedan od 1246 hrvatskih otoka, otočića i hridi.

"Neka sve naše zajednice pokažu odgovornost poput stanovnika otoka Zlarina. Nemojmo oklijevati i obeshrabriti se prošlim ili sadašnjim neuspjesima, već osigurajmo snažno vodstvo za naš zajednički uspjeh u budućnosti", istaknula je Grabar-Kitarović.

FOTO: Kolinda Grabar Kitarović pred Općom skupštinom UN-a

Rekavši da je vrijeme ključan čimbenik za rješavanje globalnih izazova 21. stoljeća, ocijenila je da strah sprječava međunarodnu zajednicu u poduzimanju koraka u pravom smjeru, da koči potencijal i kreativnost.

"Na nama je da bez straha koristimo instrumente kojima raspolažemo za napredak vlastitih naroda i vlastitog planeta i da odmah hrabro izmislimo nove", poručila je svjetskim čelnicima.

U nastavku donosimo cijeli govor predsjednice Grabar-Kitarović, preuzet sa službene stranice Ureda predsjednice RH.

„Poštovani predsjedniče,

Vaše ekscelencije,

Uvažene dame i gospodo,

Okupili smo se ovdje uoči 75. obljetnice Ujedinjenih naroda. Okupljanja i obljetnice obično su prigoda za razmišljanje i introspekciju. Jedna od takvih globalnih prilika je i Opća skupština Ujedinjenih naroda. Ovdje se svijet susreće, razmišlja, razmjenjuje ideje i postavlja svoje ciljeve za budućnost. To je forum, jedinstven u čitavoj ljudskoj povijesti.

Smatram kako naredne mjesece i nadolazeći 75. rođendan naše Organizacije 2020. godine moramo iskoristiti ne samo kako bismo istaknuli njena dostignuća i globalni značaj u pogledu mira i sigurnosti, razvoja, klimatskih akcija, ljudskih prava ili humanitarne pomoći, već i kako bismo hrabro kročili prema naprijed i ponovili naše obveze. Međutim, ovdje je vrijeme ključni faktor.

Glavni tajnik Antonio Guterres rekao je prošloga siječnja: „Strah je danas u našem svijetu doista najprodavaniji brend ... Dobiva ocjene. Osvaja glasove. Generira klikove.“ Strah je uistinu prisutan i on nas sprječava u poduzimanju koraka u pravom smjeru; on koči naš potencijal i našu kreativnost.

Mi, koji smo ovdje okupljeni, trebamo se voditi primjerom. Na nama je da bez straha koristimo instrumente kojima raspolažemo za napredak vlastitih naroda i vlastitog planeta i da odmah hrabro izmislimo nove. Na nama je da rješavamo najveće izazove globaliziranog 21. stoljeća: klimatske promjene, održivi razvoj, migracije, terorizam, oružje za masovno uništenje i nove tehnologije. Dakle, kako možemo spriječiti nepovoljan razvoj događaja i polučiti korist? Kako možemo mobilizirati države i zajedničke resurse te na odgovarajući način odgovoriti na prijetnje u nastajanju?

Svi znamo odgovor, koji je istovremeno prilično jednostavan ali i vječno težak: udruživanjem snaga. Ne možemo poreći da se multilateralizam suočava s izazovima. Razlozi mogu biti brojni i složeni. Ipak, on nam i dalje pruža najbolju mogućnost za postizanje naših zajedničkih ciljeva. Kada stojimo sami i izolirani, ne možemo uspjeti. Kada nas je mnogo, kada smo ujedinjeni oko zajedničkih ideja i radimo u dobroj vjeri, tada u svojim rukama imamo alate potrebne za uspjeh. Koristimo stoga postojeće mehanizme, unaprijedimo ih i napravimo učinkovitijima.

Nema sumnje kako su reforme potrebne. Moramo dubinski sagledati našu Organizaciju, njene prednosti i mane te utrti put za naredna desetljeća. U tom pogledu, naglašavam punu potporu Hrvatske programu reformi UN-a, kao i daljnjim naporima glavnog tajnika. Moramo oživjeti UN i udvostručiti vlastite napore kako bi ova zgrada postala dom istinskog globalnog vodstva i platforma za promicanje i razvoj međunarodnog poretka temeljenog na pravilima.

Ciljevi koji su pred nama – iskorjenjivanje siromaštva, kvalitetno obrazovanje, uključivost i klimatska akcija ne mogu se postići bez pojedinačnih, nacionalnih napora u kombinaciji s našom zajedničkom predanošću i djelovanjem. Što se Hrvatske tiče, ona čini sve kako bi ispunila ciljeve koje smo sebi postavili:

1. Borimo se protiv siromaštva, socijalne isključenosti i nejednakosti; 2. Kvalitetno obrazovanje ključno je za dugoročnu socijalnu stabilnost i gospodarski napredak; 3. Što se uključivosti tiče – osnovne vrijednosti našeg ustavnog poretka su sloboda, ravnopravnost, jednakost spolova i poštivanje ljudskih prava; 4. Naposljetku, Hrvatska je posvećena borbi protiv klimatskih promjena primjenom inovativnih rješenja koja će preobraziti naše gospodarstvo i društvo i ostaje predana učinkovitom ispunjavanju svojih obveza iz Pariškog sporazuma.

Kao što je pristupanje EU pružilo nacrt za preobrazbu javne uprave, gospodarstva i društva, Hrvatska vidi Ciljeve održivog razvoja kao osnovu naše budućnosti i obvezu prema našim građanima i međunarodnoj zajednici. Moramo oživjeti politički zamah i naš početni entuzijazam za Agendu 2030. Za nas su 17 ciljeva održivog razvoja smjernice za vlastiti razvoj i okvir za stvaranje bolje i održivije budućnosti na lokalnoj i globalnoj razini.

Zajedno s drugim državama članicama EU-a, Hrvatska želi postati predvodnik u području održivog razvoja. U središtu naše pažnje je i ostat će „zelena“ Hrvatska te uravnotežen regionalni razvoj i teritorijalna kohezija svih naših zemljopisnih područja, uključujući održivi razvoj više od tisuću jadranskih otoka.

Na ovom mjestu sam održala nekoliko govora. Zajedno s vama, načela sam mnoga pitanja koja uznemiruju naše narode i svijet. Danas želim posebnu pažnju posvetiti okolišu, posebno našim oceanima i morima. Oni su bit i temelj života na Zemlji. Bez njih, ne bismo bili ovdje.

Hrvatska je i srednjoeuropska i mediteranska zemlja s velikom biološkom raznolikošću. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj iznosi oko četrdeset tisuća (40.000) i postoji značajna populacija mnogih vrsta koje su danas u Europi ugrožene. Uz naše nadarene ljude, ovo je naše najveće blago.

U tom smislu, Hrvatska posebnu pozornost posvećuje zaštiti Jadranskog mora. Usmjereni smo na očuvanje i omogućavanje oporavka morskog i obalnog okoliša, zaštitu biološke raznolikosti i održivo korištenje mora i obalnih područja. Nacionalna ekološka mreža Hrvatske pokriva 37% čitavog našeg kopnenog područja i 15% našeg morskog područja.

Međutim, klimatske promjene i onečišćenje ugrožavaju naše prirodne resurse, osjetljive ekosustave i naše Jadransko more. Ne možemo nastaviti zanemarivati teške posljedice na našu prirodu i značajne ekonomske gubitke koji nam prijete u budućnosti. Morski otpad postaje sve veći problem. Predstavlja prijetnju morskom životu u oceanima svijeta i u Jadranskom moru i to je već utjecalo na više od 700 morskih vrsta. Hrvatska obalna područja, među najčišćima i najčudesnijima na svijetu, ponekad su značajno onečišćena loše upravljanim otpadom iz južnih, susjednih zemalja.

Onečišćenje plastikom u našim morima i oceanima jedna je od najvećih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava. Bez očuvanja naših voda i života u morima, budućim generacijama neće ostati ništa. Svake godine u našim oceanima i morima završi oko 8 milijuna tona plastičnih ostataka. Plastika se nalazi u cjelokupnom morskom okolišu, od površine vode do morskog dna.

Znamo da onečišćenje ima financijski negativan učinak koji se mjeri u milijardama američkih dolara na godišnjoj razini – to su samo neposredni troškovi zbog utjecaja plastike na morski život, turizam, ribarstvo i poduzeća. Međutim, plastično onečišćenje unosi toksične zagađivače u naš vlastiti prehrambeni lanac. Nedavno istraživanje pokazalo je kako u prosjeku ljudi unose u sebe oko 5 grama plastike svaki tjedan, što je jednako težini kreditne kartice. Ono što bacamo u more danas, konzumiramo u hrani sutra.

Čuveni Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu prati stanje Jadranskog mora od 1930. godine, a njegova znanstvena djelatnost obuhvaća vrlo složena istraživanja u području biološke, kemijske i fizičke oceanografije, sedimentologije, biologije ribarstva i akvakulture. Preko stotinu znanstvenika i stručnjaka marljivo radi na očuvanju mora kao jednog od naših najvećih bogatstava. Jedan od njihovih mnogih projekata obuhvaća suradnju s ribarima: prikupljaju i odlažu plastiku i ostali otpad s morskog dna koji je ulovljen u ribarskim mrežama. Deseci ribarskih brodova sudjeluju u projektu i do sada je prikupljeno više od 50 tona otpada.

U hrvatskom dijelu Jadranskog mora, 97 posto voda na plažama je iznimne kakvoće. To ne uzimamo zdravo za gotovo, niti si to možemo dopustiti. Zato sve više lokalnih zajednica organizira akcije čišćenja plaža. Lokalne zajednice i volonteri potiču turiste da u njima sudjeluju. S ovog mjesta pozivam sve – molim vas, prestanite bacati otpad u naše oceane i mora. U pitanju je naša vlastita budućnost.

Prošle godine govorila sam o Projektu čišćenja oceana i razvoju prvog ostvarivog načina za oslobađanje svjetskih oceana od plastike i uklanjanje 50% Velikog pacifičkog tepiha od smeća u samo pet godina. U medijima su ga nazvali Pac Man, pozivajući se na popularnu staru video-igricu. Govorila sam o izumitelju te metode, mladom briljantnom hrvatskom znanstveniku koji živi u Nizozemskoj, Bojanu Šlatu.

Potrebna su nam takva djela, a ne riječi. Sat otkucava. I zato ću danas, umjesto dugotrajnog govora, vrijeme iskoristiti kako bih dala glas stvarnim ljudima ponovnim isticanjem pravih aktivnosti koje nas nadahnjuju. Ispričat ću vam priču sa Zlarina, jednog od 1246 hrvatskih otoka. Mali je to otok na kojem živi oko 300 ljudi – koji su se svojim srcem i načinom razmišljanja posvetili očuvanju svog okoliša i doma.

Prošle godine, mladi entuzijasti iz područja zaštite okoliša okupili su cijelu lokalnu zajednicu kako bi započeli projekt pod nazivom „Odmorite se od plastike.“ Cilj im je bio u roku od godinu dana Zlarin pretvoriti u prvi jadranski otok bez plastike za jednokratnu upotrebu i plastičnog otpada. Njihov projekt bio je lokalan, ali njihovi napori su itekako globalni. Kako nije dopušteno puštanje videozapisa u ovoj prostoriji, ljubazno vas molim da pogledate kratki videozapis i poslušate poruku putem poveznica u pisanoj verziji mog govora koji je pred vama. Usput rečeno, videozapis ima titlove na engleskom.

Stanovnici Zlarina i njihovi prijatelji, koje ćete vidjeti u videozapisu, imali su viziju i hrabrost preobraziti svoju otočku zajednicu. U samo godinu dana otok je doživio preobrazbu. Potpisivanjem simbolične deklaracije, svi stanovnici, ugostitelji i trgovci trajno su se odrekli korištenja plastike za jednokratnu upotrebu. Danas djeca na Zlarinu uče stotine gostujućih turista kako plastika na njihovom otoku nije dobrodošla.

Ovdje, u ovoj dvorani, tražimo izgovore zašto ne pratimo primjer stanovnika Zlarina i ne činimo isto na globalnoj razini. Neka sve naše zajednice pokažu odgovornost poput stanovnika otoka Zlarina. Nemojmo oklijevati i obeshrabriti se prošlim ili sadašnjim neuspjesima, već osigurajmo snažno vodstvo za naš zajednički uspjeh u budućnosti.

Strah krade vrijeme. A vremena je malo. Sveti Ivan Pavao II. je rekao: „Ne bojte se!“

Hvala.“