INTERVJU ZA NOVU TV

PREDSJEDNICA 'Ova koncentracija na afere, koliko god one bile važne, nije dobra, ljudi se zbog toga iseljavaju'

 Ints Kalnins / REUTERS

Iako se o aferama koje u posljednje vrijeme tresu hrvatsku javnost nije izjašnjavala, aktualnu političku situaciju kao i curenje informacija, za Dnevnik Nove TV komentirala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

'- Mislim da zapravo ova koncentracija na afere, koliko god one bile važne kao predmet istrage pravosudnih tijela u javnom prostoru, nije dobra i dalje utječe na iseljavanje stanovništva iz Hrvatske. Ako se osvrćete na SMS aferu, nakon povratka iz SAD-a razgovarala sam s onim ljudima s kojima mogu u okviru svojih ustavnih ovlasti, s premijerom, predsjednikom Sabora Jandrokovićem i zaključila da nema potrebe za mojom reakcijom', rekla je predsjednica za Dnevnik Nove TV.

Jedna od tema intervjua bio je i nedovoljan broj važećih potpisa referendumskih inicijativa. Predsjednica predlaže, kako bi se otklonile nedoumice, da se provede revizija nevažećih potpisa.

- Treba imati povjerenja u institucije. One će same dokazati jesu li zaslužile to povjerenje ili ne. U ovom trenutku nemam razloga vjerovati da je itko u tom postupku pokušao ikoga prevariti. Međutim, mislim da bi svima bilo u interesu da je proces bio puno transparentniji i da su u proces provjere potpisa bile uključene udruge koje su to zahtijevale. Pa čak i neke neutralne nevladine udruge koje prate procese vladavine prava i slično. Mislim da bi to pomoglo i Vladi i Ministarstvu da može izaći pred ljude i s većom kredibilnošću reći da je sve bilo legalno. Što sada učiniti? Eventualno se može provesti proces revizije, ako ništa drugo barem onih glasova koji su problašeni nevaljalim iz bilo kojih razloga. I da se tim udrugama pruži prigoda da se objasni, da se provjeri da li je to stvarno tako, kazala je predsjednica za Dnevnik Nove TV.

U nastavku pročitajte cjelokopni transfer intervjua koji je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala Sabini Tandari Knezović za Dnevnik Nove TV.

Afera do afere trese državu. Vi šutite, ne javljate se baš. Kako to? Zašto?

- Mislim da se od afera ne može živjeti. I pokušavam se koncentrirati na pozitivne stvari i na ono što treba odrađivati. Ova godina je, za razliku od drugih, godina bez izbora. Dakle, trebala bi biti godina kada trebamo provoditi reformske procese i kada Hrvatsku trebamo povesti naprijed u nizu pitanja. Prvenstveno u okviru onoga što sam predstavila u svojoj demografskoj strategiji i konkretnim mjerama.

Dakle, raditi na poboljšavanju životnih uvjeta, na povećanju životnog optimizma i mislim da ova koncentracija na afere, koliko god one bile važne kao predmet istrage pravosudnih tijela, u javnom prostoru nije dobra i da dalje utječe na iseljavanje stanovništva iz Hrvatske.

Ako se osvrćete na posljednju, tzv. SMS aferu, nakon povratka iz SAD-a razgovarala sam s osobama s kojima mogu razgovarati u okviru svojih ustavnih ovlasti. Razgovarala sam i s premijerom Plenkovićem i predsjednikom Sabora Jandrokovićem. Zaključila sam da u ovom trenutku nema potrebe za bilo kakvom mojom reakcijom, primjerice za sazivanjem sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnosti. Jer koliko sam shvatila iz dobivenih informacija dosad, dakle iz istrage koja je dosad provedena, a ne kažem da se u daljnjem tijeku istrage neće pojaviti možda neki novi momenti, zaključila sam da u ovom trenutku nema ugroze za nacionalnu sigurnost i da nema ugroze stabilnosti institucija, što je jedna od mojih ustavnih ovlasti, dakle da vodim računa o tome.

Ali morate se složiti da je građanima poljuljano povjerenje u institucije. Informacije cure, nestaju spisi…

- Naravno, slažem se s tim. Nestaju spisi i to treba istražiti. Međutim, u ovom trenutku riječ je o policijsko-pravosudnoj istrazi u kojoj se politika apsolutno ne smije miješati ni na koji način. Treba ostaviti pravosudnim tijelima da u potpunosti istraže sve činjenice, da ih utvrde i da temeljem toga eventualno pokrenu postupke ili ne.

Ali uopće se niste oglašavali. Kad se sjetimo Agrokora bili ste poprilično glasni?

Jesam, oglašavala sam se.

Samo jednom.

Dakle, pitanje je pravosudnog sustava. Istraga u okviru policijske i drugih istraga, u koje bi moje miješanje bilo ne samo neprimjereno nego i nelegalno. Jer ni na koji način mi političari ne smijemo utjecati na pravosudni sustav u ovom slučaju. Naravno, trebamo tražiti da se istraže sve okolnosti, ali niti ubrzavati niti vršiti bilo kakav pritisak na Državno odvjetništvo da se bilo kakve istrage zaustave ili ubrzaju.

Milijan Brkić je potpredsjednik Sabora, njegovo ime se često spominje. Poprilično zabrinjavajuće.

- Gospodin Milijan Brkić cijelo ovo vrijeme niti je tražio moju zaštitu, niti za za to ima potrebe niti imam načina njega zaštititi. Njega i sve ostale građane treba štititi sustav koji treba omogućiti jednaka prava svima.

Jeste li se čuli ili vidjeli s njim?

- Ne, apsolutno ne. Uopće nismo bili u kontaktu niti je gospodin Milijan Brkić pokušao stupiti u kontakt sa mnom.

Ostavlja se dojam da ga štitite.

- Ne, to je apsolutno netočno. To su insinuacije koje sam čula, međutim u tome nema nikakve podloge. Postoji temeljna razlika između ove tzv. afere SMS i Agrokora. U aferi SMS iz svih podataka koje sam dobila riječ je o potencijalno kriminalnim radnjama koje treba dokazati. Dakle, fabriciranja SMS-ova.

Ono što me zabrinjava kao predsjednicu je curenje informacija iz državnih ustanova, ali njih trebaju istražiti i sankcionirati same državne ustanove. I u to se apsolutno ne smijem petljati. Ne smijem i ne radim nikakav pritisak niti bi mi palo na pamet uopće zvati Državno odvjetništvo ili državnog odvjetnika i tražiti informacije o ovom slučaju dok istraga još traje. Pričekajmo rezultate istrage.

Budimo oprezni i sjetimo se situacija kada su ljudi završavali u zatvorima i unaprijed smo ih u javnosti stavljali na javni linč. I što se kasnije dogodilo? Izašli bi iz istražnog zatvora i nije se dogodilo ništa. I kako ljudima nadoknaditi taj život.

Moram vas pitati, je li Milijan Brkić vaš prijatelj?

Gospodin Milijan Brkić je osoba koju poznajem iz stranke i s kojim imam vrlo korektne odnose. Prijateljstvo je za mene sveta stvari broj prijatelja koji imam su ljudi koji su bili sa mnom cijeli život i u dobru i u zlu. Gospodina Milijana Brkića sam upoznala kratko prije svoje kampanje za predsjedničke izbore.

Puno vam je pomogao tada.

- Da, pomogao je, naravno. Međutim, pomoglo je i jako puno ljudi. Ponavljam, gospodin Milijan Brkić sam nije tražio zaštitu, zato ne znam zašto uopće inzistiranje na tome. Jer sustav je dužan zaštititi gospodina Milijana Brkića kao i svakog drugog člana ovog društva, odnosno svakog građanina Republike Hrvatske.

Mogu vam reći zašto nisam tražila sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Mislim da se te sjednice trebaju održavati redovito, četiri puta godišnje. Dakle, na početku mandata Vlade Andreja Plenkovića, jer u mojem su se mandatu promijenile tri Vlade. I tako je nekako bio dogovor, svaka tri do četiri mjeseca. Od njih ne treba stvarati neku famu, da se sjednice održavaju zato što je nekakvo izvanredno stanje u državi. Ne, one trebaju biti redovite, na njima trebamo raspravljati mnoga pitanja, uključujući međunarodni položaj Hrvatske, odnose u susjedstvu, ugroze za Hrvatsku i tako dalje.

U ovom slučaju SMS afere ne postoji ugroza za nacionalni sustav prema onim informacijama koje sam do sada dobila od relevantnih osoba, uključujući i načelnika SOA-e. Ukoliko zaključimo da postoji onda ćemo o tome razgovarati.

Tada sustav onda nikoga ne bi trebao štititi, niti Milijana Brkića. Stalno spominjete tu nekakvu zaštitu.

- A gledajte, zaštita sustava, mislim općenito na pravosudni, da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja. Postavljate pitanje VNS-a i u kontekstu Agrokora, jer smo tada sazvali sjednicu. Međutim, to je bila potpuno drukčija situacija.

U toj situaciji je skupina visokih državnih dužnosnika svjesno zaobilazila državne institucije i preko komunikacija kao što je Hotmail, čiji su serveri u drugim državama, dakle mogu se vrlo lako probiti i naše ih sigurnosno-obavještajne agencije ne mogu zaštititi, poput SOA-e i drugih. Dakle, preko takvih vidova komunikacije koji su potpuno neprimjereni, ne samo da je raspravljala o pitanjima koje su od životne važnosti za Hrvatsku, dakle opstojnost Agrokora i hrvatskog gospodarstva, već je i pisala zakon.

Održali smo sjednicu VNS-a na kojoj smo donijeli zaključke kako pristupiti daljnjem osiguravanju komunikacije dužnosnika, ali i ponašanje dužnosnika i svih u državnoj upravi na način da se spriječi bilo kakav proboj, pogotovo u vrijeme cyber-napada u svemu tome.

Onda je Državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu i od toga ništa.

- Gledajte, to je druga stvar. Ja poštujem trodiobu vlasti. Ono što radi Državno odvjetništvo je nešto sasvim drugo. Razlog zašto sam tada sazvala sjednicu VNS-a je bilo neprimjereno komuniciranje i nepoštivanje upravo tih segmenata koji su toliko bitni za nacionalnu sigurnost zemlje. Ja dolazim iz jednog sustava, spomenut ću NATO primjerice, gdje je zaštita informacija vrlo, vrlo stroga. Vi za to što ste ostavili na stolu papir koji je klasificiran, a da ga niste spremili u sef prije nego što ste otišli s posla, dobijete vrlo, vrlo ozbiljno upozorenje. Kad sam došla u Hrvatsku ja ne mogu vjerovati kako se ovdje postupa prema klasificiranim dokumentima i klasificiranim informacijama.

Zašto niste prije progovorili o tome? Zašto to žešće to ne kritizirate?

- Progovorit ću o tome ako treba.

Ova je afera već sigurno dva mjeseca u fokusu.

- To nastojim sad riješiti u okviru institucija. Dakle, VNS. Postignut je dogovor da odgovarajuće institucije, kao što su SOA, VSOA i Ured vijeća za nacionalnu sigurnost, donesu odgovarajuće pravilnike i postupke ponašanja.

Ali ovdje govorimo o aferi u kojoj cure informacije, a vi smatrate da ne treba sastati VNS?

- Cure informacije, u načelu, na način da je to stvar, prije svega, tijela iz kojih informacije cure, da istraže tko ih je pustio, zašto ih je pustio i da se to procesuira kazneno. Ono što vam moram reći i molim vas nemojte me zaustavljati, da kažem do kraja, ono što me kao predsjednicu Republike Hrvatske zabrinjava u cijeloj toj aferi, dakle nije došlo do proboja nacionalne sigurnosti, nije došlo do kompromitacije institucija, one još uvijek imaju vremena istražiti zašto je došlo do curenja informacija.

Međutim, brine me hipokrizija sustava u ovoj državi. Jer, ovih dana cure svakojake informacije, nije sad bitan Milijan Brkić. Bitna je bilo koja osoba u političkom sustavu ili koja je javno prominentna. A što je s nesretnim obiteljima vatrogasaca s Kornata koje 11 godina čekaju odgovore na ono što se doista dogodilo na Kornatu. Zid šutnje na koji nailaze ne uspijevam ni ja probiti, a kamoli netko drugi. Što je sa zahtjevima građana koji mi se dnevno obraćaju pismima i pritužbama na pravosudni sustav na koji ja nemam utjecaja zato što, ponavljam, poštujem trodiobu vlasti.

Dakle, tu nekakvu autonomnost i državnog odvjetnika i pravosudnog sustava i sustava istraživanja. Kako da ja tim ljudima kažem: 'Gledajte, ja vam ne mogu pomoći jer ja ne mogu i ne smijem utjecati na rad pravosudnih institucija'?

Skupina ljudi se okupila upravo u Vukovaru...

- Mogu jedino prenijeti državnom odvjetniku i svima ostalima njihove pritužbe i zatražiti da sustav doista djeluje funkcionalno, da djeluje pravedno prema svakom građaninu.

U Vukovaru su u fokusu bili ratni zločini. Niste išli na prosvjed, kažete da ne idete na prosvjede...

- Ne idem ni na kakve prosvjede.

Jeste li se čuli s Ivanom Penavom? Je li on sam organizator tog prosvjeda ili vi sumnjate da netko stoji iza njega? Jeste pričali s njim?

- Nisam razgovarala s Ivanom Penavom ovoga puta. Međutim, razgovarala sam s Ivanom Penavom tisuću puta. Doista. Ne mogu niti prepričati te svoje razgovore, ne samo s njime nego i s mnogim ljudima iz Vukovara. Dakle, Ivan Penava je gradonačelnik koji ima možda jedan od najtežih poslova u Hrvatskoj. To je čovjek koji se trudi kako bi dobio pravdu za žrtve koje mu se svakoga dana obraćaju, a obraćaju se i meni u Vukovaru.

Jeste li vi njima mogli više pomoći?

- Vjerujte mi, svaki put kada dođem, žrtve mi se obraćaju sa svojim pričama i sve to uvijek prenesem odgovarajućim pravosudnim tijelima. Prenesem, međutim, nemam pravo na traženje na postupanje.

Sastajali ste se sa srbijanskim predsjednikom. Zadnji put je donio one papire. Na kraju se pokazalo da nema ništa od toga, da su beskorisni. Jeste li možda u tom smjeru nekako mogli više pomoći?

- Pa nisu bili beskorisni.

Nestali su već bili pronađeni...

- Prema informacijama koje je on imao, na žalost, on je mislio da je donio prave papire. Vratit ću se na gospodina Penavu i na prosvjed u Vukovaru. On je bio posve legalan zato što je bio u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Dakle, svatko ima pravo izraziti svoje mišljenje o tome što se događa u Hrvatskoj pa tako i na prosvjed. Mislim da ga nije trebalo politizirati jer traži se pravda za sve žrtve. Ratni zločin ne zastarjeva i ljudi imaju pravo tražiti ubrzanje tih nekih postupaka.

Koliko su institucije tu krive?

- Nije točno da institucije nisu napravile ništa. Napravile su nešto. Međutim, držim da to ide sve skupa presporo. Mi smo društvo koje u Europi ima najveći broj, ako se ne varam, među najvećim brojevima sudaca prema glavi stanovnika, a opet ima i među najvećim brojem zaostalih predmeta prema glavi stanovnika. Dakle, treba ubrzati rad pravosuđa. U potpunosti razumijem te ljude, oni su prošli grozne traume i razumijem zašto su to napravili.

S druge strane, gradonačelnik Penava trudi se, isto tako, zadržati ljude u Vukovaru i privući ljude u Vukovar, koncentrirati se na ono što im treba, a to su životna pitanja. Dakle, poslovi, egzistencija. I ono što ne želim, a vjerujem niti gradonačelnik Penava niti organizatori prosvjeda ne žele, da se u svemu tome stigmatizira cjelokupna srpska zajednica u Hrvatskoj jer govorimo o pojedinačnim zločinima koje treba procesuirati.

Dakle, ne želimo narušiti ni na koji način odnose između većinskog hrvatskog naroda i manjina, posebno srpske manjine u Podunavlju i u drugim dijelovima Hrvatske jer smo toliko učinili da bi se to postiglo.

Tko je ispolitizirao skup?

- Vjerujem da oni kojima nije u interesu suživot hrvatskoga naroda i manjina.

Tko? Sigurno sumnjate na nekoga?

- Ne mogu uperiti prst ni u koga, mogu zatražiti od službi da mi kažu tko stoji iza toga ali ono što je bitno jest da je taj skup prošao mirno i u redu, kako je prošao. Dakle, ne vidim zašto bi se tu trebale tražiti posebne istrage.

Ima jako puno posla, nekada nema vremena za detalje, međutim, kao što sam rekla - u potpunosti razumijem te ljude ali isto tako podržavam i rad Penave u svemu onome što radi i nadam se da ćemo u svemu tome, u procesu koji je pred nama, i gdje definitivno treba procesuirati ratne zločince, voditi računa o tome da ne dođe do narušavanja niti međunacionalnih odnosa niti statusa Grada Vukovara i odnosa prema Vukovaru općenito.

Kad vidimo afere i prosvjede, kao bivšu članicu HDZ-a, boli li vas ta razjedinjenost u stranci? Nemoguće ju je ne primijetiti.

- Ma boli me razjedinjenost u zemlji. Mi živimo u ovoj zemlji od afere do afere. Ova zemlja je puno više od toga. Prošlog tjedna sam provela četiri dana na terenu, gospođo Tandara. Na terenu ima toliko ljudi koji su optimistični, koji žele raditi za ovu državu, koji žele živjeti u ovoj državi i kojima je dosta afera.

Tko je za to kriv?

- Ima ljudi koji imaju pozitivne životne priče, kojih ima toliko puno u Hrvatskoj. A mladi ljudi nam odlaze van. Vi mediji možete isto tako pozitivne priče iznositi van.

Mediji mogu ukazivati na propuste političara. To je to što mediji mogu. A što možete vi? Bili ste glasni po pitanju siromaštva, demografije, nekako ste utihnuli u posljednje vrijeme.

- Znate u čemu je problem? Problem je u tome, primjerice, kad je riječ o nekoj zlostavljanoj ženi, vi kao mediji ćete se fokusirati na zlostavljanu ženu, nekog političara ili glumca ili prominentne osobe u javnosti. Znate li koliko se dnevno događa slučajeva zlostavljanja o ovoj državi? Koliko je djece žrtava bullinga u školama? Zašto se ne usredotočite na to? Zašto ne pokušate i vi promijeniti i unaprijediti društvo?

Izvještavamo o tim temama. Imamo i Provjereno koje se bavi tim temama, dajemo koliko možemo na tom području.

- To je pohvalno, no moja je briga, kao predsjednice, brinuti o svakoj osobi, o svakom građaninu ove države. Milijan Brkić je samo jedan od, na žalost, nešto manje od četiri milijuna stanovnika danas. Mi gubimo stanovništvo rapidno. Gubimo ga zato što ne koristimo trenutke, ne samo ove godine kad nema izbora, nego trenutke kad u Europskoj uniji i Europi uopće postoji rast. Ući ćemo ponovo u neku recesiju. Stručnjaci predviđaju negdje oko 2020. godine. Što smo učinili? Govorimo o aferama, idemo iz afere u aferu. Bavimo se Agrokorom, hvala Bogu riješili smo Agrokor. Spasili smo poslove. Međutim, stvar još nije gotova.

Očekujemo nekako, predsjednice, da i vi budete glasniji, da budete korektiv.

- Mislim da sam dovoljno glasna...

Niste baš glasni u posljednje vrijeme.

- ...i da upozoravam i skrećem pozornost na ono što je bitno, na ono što Hrvatska doista jeste. Hrvatska nisu afere, Hrvatska su vrijedni ljudi koji rade iz dana u dan. I ono što oni očekuju je, kao prvo, da prime fer plaću za svoj rad. Drugo, bitno je stiže li plaća na vrijeme i, treće, je li ona dovoljna za njihove egzistencijalne potrebe. Iz dana u dan brinem i o onima kojima je potrebna pomoć. Moje su ovlasti ograničene Ustavom, ali to me ne sprječava. Ponekad možda ulazim u ono što radi Vlada pa me optužujete da se miješam u njihove poslove, ali nikada se neću miješati u resore trodiobe vlasti. Dakle, ako nekad i ulazim u prostor koji radi Vlada potičući pitanja o problemima u ovome društvu koja treba rješavati, ali i o pozitivnim primjerima koje sam istaknula i u New Yorku.

Referendumske inicijative, Vlada je rekla, nisu skupile dovoljan valjanih potpisa. Oni ne vjeruju u to. Je li vas zanimalo tko tu govori istinu?

- Kao prvo, treba imati povjerenja u institucije. One će same dokazati jesu li zaslužile to povjerenje ili ne. U ovom trenutku ja nemam razloga vjerovati da je itko u cijelom tom postupku pokušao ikoga prevariti. Međutim, mislim da bi svima bilo u interesu da je proces bio puno transparentniji i da su u taj proces provjere potpisa bile uključene udruge koje su to zahtijevale pa čak i neke neutralne udruge koje se bave praćenjem procesa. Dakle, nevladine udruge koje prate procese vladavine prava i slične. Mislim da bi to pomoglo i samoj Vladi i Ministarstvu, da u ovom trenutku može izaći pred ljude i s većom kredibilnošću reći da je sve bilo legalno.

Što sada učiniti?

- Eventualno se može provesti proces revizije, ako ništa drugo, barem onih glasova koji su proglašeni nevaljalim iz bilo kojih razloga. I da se tim udrugama pruži prigoda, da se objasni, da se provjere je li to stvarno tako, zaključila je predsjednica razgovor za Novu TV.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 02:14