SPORNI STATUS

Pred Ustavnim sudom još 270 tužbi zbog statusa ratnog vojnog invalida

Ministarstvo branitelja je iznijelo podatak prema kojem su 1272 bivša pripadnika HVO-a podnijela tužbe protiv hrvatske države

Anto Nobilo

 Darko Tomas/Cropix

Pred Ustavnim sudom nalazi se još 270 ustavnih tužbi čiji podnositelji osporavaju presude Visokog upravnog suda kojima im je odbijeno priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), podatak je koji smo dobili od Ustavnog suda.

Nakon što je većina na Ustavnom sudu usvojila ustavnu tužbu bivšeg pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO-a), Ive Lamešića, koji traži da mu država prizna sva financijska davanja i povlastice koje imaju i hrvatski ratni vojni invalidi koji su branili hrvatski teritorij, zatražili smo od Ustavnog suda podatak koliko je do sad ustavnih tužbi bivših pripadnika HVO-a stiglo na Ustavni sud, a koji traže isto što i Lamešić.

Pomoćnica tajnika Ustavnog suda, Vldimira Vodanović odgovorila nam je da se na tome sudu u postupku rješavanja nalazi 270 ustavnih tužbi "u kojima podnositelji osporavaju presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske radi rješavanja svog statusa ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Međutim, ne možemo točno reći koliko se predmeta odnosi na pripadnike HVO-a jer takvu evidenciju ne vodimo", istknula je odgovoru.

Međutim, s obzirom da se tim ustavnim tužbama baš kao i u slučaju Lamešić osporavaju pravomoćne presude Visokog upravnog suda, posve je jasno da se brojka od 270 ustavnih tužbi, ili barem njezin najveći dio, odnosi upravo na pripadnike HVO-a.

Ministarstvo branitelja je ovaj tjedan iznijelo podatak prema kojem je 1.272 bivših pripadnika HVO-a podnijelo tužbe protiv hrvatske države, točnije protiv rješenja Ministarstva branitelja donesenih 2013. u mandatu bivšeg ministra Freda Matić kojima su statusi ratnih vojnih invalida koje je MORH krajem devedesetih masovno podijelio pripadnicima HVO-a oglašeni nezakonitima.

Medvedovo Ministarstvo je objavilo i podatak da je Visoki upravni sud do sad donio 1.180 pravomoćnih presuda kojima su njihove tužbe odbijene. Do sad ih je, dakle, 270 odlučilo te presude osporavati na Ustavnom sudu, a za očekivati je da će nakon odluke Ustavnoga suda o usvajanju ustavne tužbe Ive Lamešića, broj ustavnih tužbi veterana HVO-a dodatno rasti.

Za komentar mogućih posljedica odluke Ustavnog suda u slučaju Lamešić, i sličnih ustavnih tužbi, upitali smo zagrebačkog odvjetnika Antu Nobila. S obzirom da je godinama pred Haaškim sudom branio generala HVO-a Tihomira Blaškića, ovog se odvjetnika svakako može smatrati dobro upućenim u veze HVO-a i Hrvatske.

Ustavni sud je u odluci Lamešić, kaže nam Nobilo, išao retroaktivno primjenjivati zakonsku odredbu iz 2017. na rješenja donesene 2013. "Dakle, kad je posrijedi HVO, mi nemamo čistu pravnu situaciju, pa sad praktički svatko ide tumačiti zakone na način na koji hoće, a sve se to događa samo zato što se hrvatska službena politika nije suočila s tamnim stranama svoje nedavne prošlosti", tvrdi ovaj odvjetnik i dodaje:

"HDZ je proizveo politički narativ da je HVO branio Hrvatsku. A vraga su nas branili, oni su ratovali u Bosni i Hecegovini i tamo su se borili za hrvatske državne ciljeve u smislu proširenja hrvatskog teritorija. Dakle, problem treba pojednostaviti i ogoliti do kraja i onda će nam biti razumljiv. A cijeli problem je, objašnjava Nobilo u tome što Hrvatska ne želi javno priznati i u svoje zakone ugraditi da sve ono što plaća veteranima Hrvatske vojske želi plaćati i veteranima HVO-a.

Ali kako su HVO i njihove obitelji u političkom smislu HDZ-ova izborna baza, u praksi im ipak pokušavaju osigurati sličan status kao i hrvatskim veteranima. Međutim, kako to ne žele javno reći i zakonodavno pravno ih izjednačiti, onda se rade ovakvi manevri. A ne žele to javno reći jer bi na taj način Hrvatska priznala da je zapovijedala HVO-om i da se HVO u Bosni i Hercegovini borio za ostvarenje hrvatskih državnih ciljeva, u smislu proširenje teritorija", izričit je Nobilo.

HVO je glavninu borbi imao u ratu s Armijom BiH

"HVO je glavninu svojih borbi, a time i ranjenih i mrtvih, imao u ratu s Armijom BiH, dakle s Bošnjacima u razdoblju od 1992, do sklapanja Washitngskog sporazuma u veljači 1994. I tu je glavnina HVO-vaca stradala što zasigurno nema nikakve veze s obranom hrvatske države.

Nakon toga su Armija BIH, HVO i HV koordinirano, kao savezničke snage, izvodile akcije protiv snaga Ratka Mladića u tome i surađivale. To jest bilo u nekoj funkciji obrane Hrvatske, ali u završnici rata", ističe Nobilo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 06:54