NUŽNE REFORME

Pravosuđe, brodogradnja i javna uprava glavni su izazovi

Nakon četiri godine pregovaranja Hrvatska je pri kraju puta, ali sada treba provesti ključne reforme, tvrdi šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren
Zagreb, 011209.Sef delagacije Europske komisije u RH Paul Vandoren i veleposlanik Svedske u RH Frederik Vahlquist predstavili su danas Lisabonski ugovor na press konferenciji u Zagrebu.na slici: Paul VandorenFoto: Damjan Tadic / CROPIX
 Damjan Tadić / CROPIX

Što se očekuje od nove Komisije te planira li novi povjerenik za proširenje posjetiti Hrvatsku?

- Dopustite mi da kažem da svjetsko gospodarstvo zahtijeva od EU da govori jednim glasom na svjetskoj pozornici. Lisabonski sporazum će omogućiti Uniji da to i učini. Kao prvo, pitanje klimatskih promjena na Kopenhaškoj konferenciji pokazalo je koliko je teško postići konsenzus o pitanju koje utječe na sve nas.

Tu je i borba protiv svjetske ekonomske i financijske krize. Nedavni događaji zahtijevaju snažno upravljanje gospodarstvom na razini EU. A tu je i borba protiv nezaposlenosti. Gledajući izvan granica EU, politika stabilizacije EU kroz proširenje imala je velike implikacije na vanjsku politiku EU i našu ulogu u svijetu. Naša vjerodostojnost globalnog igrača počiva na našoj mogućnosti da oblikujemo vlastito blisko susjedstvo. Zato je potrebno osigurati kontinuitet i kredibilitet naše politike proširenja.

Komisija nastavlja rad na osiguranju kako bi, s naše strane, svaki element bio na mjestu te kako bi se osiguralo pristupanje Hrvatske po završetku pregovora. Rezerviranje znatnih novčanih sredstava (više od dvije milijarde eura), koje će Hrvatska po pristupanju moći upotrijebiti za razvoj gospodarstva, predstavlja atraktivnu perspektivu.

Što su glavni izazovi za Hrvatsku?

- Hrvatska mora nastaviti i pojačati napore na provođenju reformi, posebno u pravosuđu, u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala prije nego što se pregovori mogu zatvoriti. Isto tako, definitivno hitno mora riješiti pitanje pristupa dokumentima koje je zatražio ICTY.

Međutim, predstoje neki važni izazovi. Dva ključna poglavlja još nisu otvorena, ona o funkcioniranju pravosuđa i temeljnim pravima te tržišnom natjecanju. U odnosu na pravosuđe i temeljna prava, Hrvatska se mora usredotočiti na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, prava manjina i povratak izbjeglica. Što se tržišnog natjecanja tiče potrebno je objaviti revidirani natječaj za privatizaciju brodogradilišta.

Reforma javne uprave u Hrvatskoj je drugi prioritet. Hrvatska u mnogim sektorima mora izgraditi upravne strukture ne samo za potrebe provođenja zakonodavstva EU, nego kako bi u potpunosti mogla iskoristiti financijsku pomoć na koju će imati pravo kao buduća zemlja članica. U protivnom riskira da samo doprinosi proračunu EU, umjesto da bude proračunski korisnik. EU vjeruje da će Hrvatska poduzeti sve što je potrebno.

‘Vjerujemo da će Ivo Josipović i Jadranka Kosor ubrzati ulazak u EU’

Kako vidite suživot premijerke i novog predsjednika Josipovića u kontekstu finalizacije pristupnih pregovora i hvatanja u koštac s postojećim problemima, posebice borbom protiv korupcije?

- Hrvatska je u odlučnoj fazi. Pristupni pregovori mogli bi završiti ove godine pod uvjetom da Hrvatska nastavi sa sadašnjim procesima reforme. Reforme će zahtijevati naporan rad i široki konsenzus. Stoga će učinkovit suživot predsjednika i premijerke biti vrlo važni za Hrvatsku.

Prema tome, mi snažno pozdravljamo i potičemo blisku suradnju izabranog predsjednika Josipovića i premijerke Kosor. Imam snažan dojam da će oboje voditi Hrvatsku prema sljedećim ciljevima: pristupanju Europskoj Uniji, borbi protiv korupcije i oporavku gospodarstva. Politika je osmišljena tako da služi interesima građana Hrvatske i ne smije se mijenjati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 22:29