HRVATSKA U VRHU SVIJETA

PRAVA ISTINA O POTROŠNJI U HRVATSKIM BOLNICAMA Država pokriva 84,8 posto troškova za zdravstvo, samo Danci daju više!

Od plaćanja participacije u bolnicama trebali bi biti izuzeti samo najranjiviji, smatra MMF

Od 333 kriterija koji se uzimaju u obzir prilikom rangiranje neke zemlje na ljestvici konkurentnosti, po većini njih Hrvatska je plasirana prilično loše, ali ima i onih po kojima odskače u pozitivnom smislu. Jedan od njih, prema posljednjem Godišnjaku svjetske konkurentnosti švicarskog IMD-a, udjel je javnih izdataka u ukupnim izdacima za zdravstvo. Prema tom pokazatelju, Hrvatska je druga među 61 razvijenom zemljom koje su obuhvaćene istraživanjem.

Svjetska konkurentnost

Što to znači? Od ukupnih troškova za zdravstvo u Hrvatskoj država pokriva 84,8 posto. Bolja je jedino Danska koja javnim sredstvima pokriva 85,2 posto izdataka za zdravstvo. U razvijenim europskim zemljama ta se pokrivenost kreće oko 75 posto, a u mnogim zemljama Europe još je manje težište na državnom sektoru, a veće na privatnom. Na pitanje zašto je to uopće važno za konkurentnost jedne zemlje i što taj indikator pokazuje, u švicarskom Institutu za razvoj menadžmenta iz Lausanne objašnjavaju da je javna potro-šnja za zdravstvo, kao postotak ukupnih izdataka, jedan je od 333 kriterija i samo jedan aspekt svjetske konkurentnosti. Ako populacija ima pristup dobrom zdravstvenom sustavu, kaže Anne-France Borgeaud Pierazzi, viša ekonomistica i voditeljica Svjetskog centra za konkurentnost, “to je jedna od mnogih prednosti koje zemlja pruža svojim ljudima”. Kada je riječ o “konkurentnosti” samog zdravstvenog sustava, odnosno njegove kvalitete, i podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da Hrvatska po tom kriteriju dobro stoji. Među 190 zemalja zauzima solidno 43 mjesto, ispred Češke, Poljske, Slovačke i ostalih zemalja regije. Na prvom je mjestu Francuska, a na drugom Italija, zemlje u kojima pacijenti mogu očekivati najbolju uslugu.

ZDRAVSTVO PRED KOLAPSOM Pregled čeka 624.930 pacijenata, a taj broj svaki dan naraste za još tri tisuće ljudi

Dok zdravstvo relativno dobro kotira na svjetskim ljestvicama, kod kuće ne prestaju kritike na funkcioniranje sustava, njegovu uslužnost, liste čekanja, korupciju... Ipak, najveći je problem njegova financijska održivost, dugovi i učestale sanacije.

Kada se pogledaju javni rashodi za zdravstvo, u usporedbi s drugim zemljama, oni u Hrvatskoj i nisu veliki. Iznose 7,8 posto BDP-a, manje nego u mnogim usporedivim zemljama. Pitanje je, međutim, što uključuje ta brojka. Vjerojatno ne i dugove. Nova sanacija zdravstva, kako je najavio ministar financija Slavko Linić, trebala bi stajati oko pet milijardi kuna.

Rezultati sanacija

Kako objasniti relativno dobru poziciju hrvatskog zdravstva u svjetskim okvirima i loše financijske pokazatelje? Maja Vehovec s Ekonomskog instituta ima jednostavno objašnjenje: “imamo vrhunsku medicinu i ekonomski zapušteni sustav”.

- Kada bismo imali efikasan sustav i potrebnu organizacijsko-financijsku infrastrukturu, tada bismo uz dobru medicinu i vrhunske liječnike imali i ekonomski zdrav sustav - kaže M. Vehovac. Za početak, upitno je hoće li sanacije dati potrebne rezultate, no mnogo je veći izazov, smatra M. Vehovec, paralelna izgradnja novog organizacijskog sustava koji će na adekvatan način pratiti troškove u budućnosti.

Loš menadžment

Dosadašnja igra HZZO-a i bolnica, dva nepovjerljiva partnera koja su se uglavnom oslanjala na tzv. sustav glavarina, u kojem su bolnice uvijek nastojale izvući više, pokazao se vrlo skupim i, po mišljenju M. Vehovec, zahtijeva ozbiljnu reviziju. Sudeći prema prijašnjim izjavama ministra zdravlja Rajka Ostojića, za dosadašnje dugove kriv je “loš menadžment“. On vjeruje da će bolnice ubuduće moći poslovati bez gubitaka zahvaljujući mjerama koje je poduzelo njegovo Ministarstvo, uključujući transparentnu javnu nabavu, ukidanje privatnog monopola u pružanju usluga i rad na informatizaciji sustava... Ipak, za reformu financiranja bolnica ekonomisti smatraju da je ključna potpuna primjena međunarodne metode koja se naziva “dijagnostičko-terapijska skupina”, a osigurava kontrolu cijena neke usluge.

Povećanje prihoda

Bolnice je primjenjuju od 2007., ali, kako je ranije upozorila konzultantnica Karolina Kalanj, liječnici njome još nisu ovladali. Usto, MMF smatra da nije dovoljno samo ograničiti potrošnju, već je nužno i povećati prihode, i to tako da od plaćanja participacije budu izuzeti samo najranjiviji.

Potrošnja države na zdravstvo kao udjel u ukupnim izdacima za zdravstvo

Danska 85,3

Hrvatska 84,8

Češka 83,5

Rumunjska 80,2

Njemačka 75,9

Poljska 71,2

Portugal 64,1

Latvija 58,5

Bugarska 55,3

SAD 45,9

Cipar 43,3

Potrošnja za zdravstvo, (% BDP-a)

privatna javna

Hrvatska 1,2 7,8

Norveška 1,3 9,1

Italija 1,2 9,5

Poljska 1,9 6,7

Španjolska 2,5 9,4

Austrija 2,6 10,6

Francuska 2,7 11,6

Italija 2,7 9,5

Slovačka 3,2 8,7

Srbija 3,9 10,4

Grčka 4,2 10,8

Izvori: Svjetska banka, WHO

Austrija je riješila problem unatoč otporima liječnika

Denis Petrović, konzultant austrijske tvrtke Contrast, ima bogato iskustvo u reformiranju zdravstva te zemlje. Smatra da je važno definirati strateški pristup zdravlju, pri čemu su važna dva aspekta: treba definirati što je to primarna skrb, što je jednako dostupno svima, te napraviti master plan ponude i urediti sustav financiranja “usluga”, a ne institucija.

Kada se pokrajina Beč 2000. godine odlučila za najveću reformu zdravstvenog i socija-lnog sustava u tadašnjoj EU, na osnovi koncepta pretvorbe i organizacije koji je ponudio, Petrović je na EU natječaju imenovan za financijskog direktora i zamjenika generalnog direktora tada osnovanog Fonds Soziales Wien koji je preuzeo organizaciju i financiranje sustava s godišnjim proračunom od milijardu eura. Na tom mjestu ostao je do 2008. godine.

- Uveden je nov način strateškog planiranja (master plan opskrbe), ugovaranja, jedinstveni kalkulacijski model, novi kolektivni ugovor za više od 20.000 uposlenih, novi kanali poticanja razvoja usluge i najpragmatičnije i najefikasnije rješenje - jedinstveni kontroling za cijeli sustav pod upravom FSW - objasnio je Petrović. Paralelno su provedene i reforme u upravljanju sustava primarne zdravstvene skrbi te restrukturiranje i profesionalizacija osiguranja.

Uveden je sustav financiranja na osnovi DTS-a i sustav kontrolinga. Uz to, financiraju se projekti prevencije i promocije za koje se mora izdvajati dva posto godišnjeg proračuna osiguranja.

Reforma je proširena i na druge pokrajine, a 2010. godine austrijsko ministarstvo zdravlja uvelo je centralni informatički sustav kojim treba upravljati krovna organizacija osiguravatelja (u Hrvatskoj HZZO).

- Radi se o elektroničkom aktu pacijenta. Cilj je iz sustava ukloniti ono što je nepotrebno i paralelno. Naravno, to bi trebalo dovesti i do praćenja rada liječnika u bolnicama, privatnim ordinacijama i ambulantama. Sustav vrijedi za sve koji imaju plaćene usluge i u primarnom sustavu, bez obzira na strukturu vlasništva ustanove - kaže Petrović. No, Liječnička komora je paralizirala promjene i započela javnu kampanju za zaštitu prava pacijenata.

Ministarstvo je 2011.organiziralo Projekt “Gesundheitsreform” i Contrast dobiva natječaj za projektno upravljanje. Dogodilo se čudo, tvrdi Petrović, prvi put u povijesti Republike oboreno je javno zastupano mišljenje liječničke komore. To je za Austriju doista kulturna promjena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 02:22