Ništa ne može zamijeniti nastavu uživo – složni su studenti Sveučilišta u Zagrebu koji su sudjelovali u anketi studenata VERN-a kojom se ispitivalo mišljenje studenata o prednostima i nedostacima on-line nastave u odnosu na klasičnu, kontaktnu nastavu.
Nedostatak discipline i koncentracije studenata, ali i motivacije kod profesora te mogućnost varanja na ispitima i izostanak socijalnog aspekta studiranja samo su neki od problema on-line nastave koje studenti ističu u video anketi prikazanoj na Okruglom stolu na temu „Vraćaju li se studenti na fakultete?“ održanom na VERN-u.
Sa studentima se slažu akademska zajednica i ministarstvo koji prepoznaju izazove s kojima se studenti susreću kod on-line nastave.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kazao je kako je povratak studenata na nastavu uživo u maksimalnom broju prioritet i odgovornost svih institucija visokog obrazovanja te apelirao na procijepljenost kao osnovni preduvjet za potpunu normalizaciju.
- Vjerujem da će se studenti vratiti u predavaonice i vježbaonice u što većem broju. Nastava uživo svakako ima brojne prednosti i mi se zalažemo za nju. Naravno, sve ovisi o epidemiološkoj situaciji, odgovornosti studenata i Sveučilišta, no veća procijepljenost je ključni preduvjet za povratak na fakultete, ističe Fuchs, a pridružuju mu se i rektor Sveučilišta VERN prof.dr.sc Vlatko Cvrtila, dekan PMF-a prof.dr.sc. Mirko Planinić te Mihovil Mioković, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.
- Postoje sadržaji koji se ne mogu predavati on-line. Vježbe u laboratoriju se moraju održavati uživo. Osim toga, interakcija s profesorima i mentorima je dodana vrijednost nastave. Razgovori, rasprave i postavljanje konceptualnih pitanja odlike su kvalitetne nastave. Mi, kada je god moguće, održavamo ispite i nastavu uživo; naravno, uz pridržavanje mjera, naglašava Planinić.
Za povratak na fakultete zalaže se i Cvrtila koji smatra da su studenti koji su sudjelovali u anketi dobro prepoznali manjkavosti on-line nastave u pogledu kontakta između studenata i nastavnika, za koji smatra da je neprocjenjiv. Ipak, ne odbacuje u potpunosti niti on-line nastavu jer smatra da ona ima svoje mjesto u obrazovanju.
- On-line nastava nije dugoročno održiva. Također, uz povećanje broja cijepljenih i pridržavanje propisanih mjera nema prepreka nastavi. No IT je ušao u visoko obrazovanje, razvili smo nove metode podučavanja i stekli nova iskustva pa on-line nastavu možemo dobro kombinirati s kontaktnom nastavom kako bismo postigli najviše akademske ciljeve, kaže Cvrtila.
Da je on-line nastava tijekom pandemije u nekoj mjeri potrebna, smatra i ministar Fuchs pa stavlja naglasak na njeno unapređivanje.
- Nadam se normalizaciji života kroz vrijeme, no potrebno je raditi na kvaliteti on-line nastave jer će možda biti potrebe za njom. Sveučilište se mora pripremiti. Na kraju će se nastava organizirati onako kako bude moguće u tom trenu, zaključuje Fuchs.
Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin iznijela je podatak da je u obrazovnom sustavu cijepljeno u prosjeku 59% djelatnika.
- Najviše cijepljenih djelatnika je među najobrazovanijima. Svakako je poželjno da se studenti u većem broju cijepe jer bi to olakšalo organizaciju nastave, a studenti u slučaju kontakta s COVID pozitivnom osobom ne bi trebali ići u izolaciju. Ipak, nastava uživo u visokom školstvu nije prioritetna. Zbog odgojne komponente i potrebe za skrbi, prednost ima kontaktna nastava u vrtićima i osnovnim školama te, zbog prelaznog razdoblja u kojem se nalaze, nastava za maturante, kaže Pavić Šimetin.