Povećanje proizvodnje deset je puta manje od poticaja, a grupa seljaka od Vlade traži još 1,3 milijarde kuna!

ZAGREB - Zahtjevi grupe seljaka koji već danima prosvjeduju u Slavoniji državu, odnosno porezne obveznike, mogli bi stajati dodatne 1,3 milijarde kuna odluči li Vlada popustiti njihovim pritiscima. Tako bi samo za poticaje u punom iznosu od 2250 kuna po hektaru to zahtijevalo dodatnih čak 800 milijuna kuna.

Sve za socijalni mir

Iz državne blagane trebalo bi se izdvojiti i oko 205 milijuna kuna za njihov zahtjev da se cijena plavog dizela dodatno subvencionira, a trebalo bi pronaći i 330 milijuna kuna za isplatu zaostalih kapitalnih ulaganja.

U trenutku kada je država prezadužena, zahtjevi seljaka postaju potpuno nerealni i građani koji krizu nose na vlastitim leđima i plaćaju skupu hranu imaju pravo postaviti pitanje dokad će se zbog socijalnog mira ispunjavati ovakvi nerealni zahtjevi. Od uvođenja poticaja 2000. do danas država je u poljoprivredu uložila više od 26 milijardi kuna, a taj novac nije pratio i rast proizvodnje i podizanje konkurentnosti hrvatskog seljaka.

Mali će u EU propasti

Od te 2000. godine, kada je Hrvatska sklopila sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, do danas uvoz poljoprivrede se udvostručio i premašio dvije milijarde dolara, dok je vrijednost poljoprivredne proizvodnje povećana za samo 2,55 milijardi kuna. No, od 7,5 milijardi kuna vrijedne poljoprivredne proizvodnje gotovo polovicu ostvari oko 700 poljoprivrednih poduzeća sa 9000 zaposlenih, dok oko 180.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava proizvedi ostalu polovicu. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da od ukupnog broja obiteljskih gospodarstava njih čak 120.230 obrađuje manje od tri hektara zemlje. U uređenim zemljama ova kategorija obiteljskih gospodarstava ne bi smjela biti pod okriljem Ministarstva poljoprivrede, nego bi ih trebalo svrstati u socijalnu kategoriju te bi im se trebalo pomagati na druge načine, a ne poticajima, smatraju poljoprivredni stručnjaci. Sitni poljoprivredni proizvođači, koji su glavni prosvjednici, svjesni su da ulaskom u EU neće moći opstati sa sadašnjom proizvodnjom, a dosadašnji model rasipanja poticaja stvorio im je iluziju da su poljoprivrednici.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg