BURNO U SABORU

Potez HDZ-a i partnera razbjesnio oporbu: ‘Neprihvatljivo je to što govori premijer, pa nismo njega pozvali!‘

Deset klubova zastupnika se složilo oko svih pet prijedloga zaključaka koji se odnose na proces donošenja izbornih pravila
 Tomislav Kristo/Cropix

Deset klubova zastupnika se složilo oko svih pet prijedloga zaključaka koji se odnose na proces donošenja izbornih pravila što pokazuje da se i različite političke opcije mogu sastati i otvoriti politički dijalog o nečemu što predstavlja temelj svake demokracije, a to je izborni sustav - kazala je Sandra Benčić, supredsjednica Možemo! koji je inicirao usuglašavanje oporbe radi zajedničkog nastupa u vezi s izmjenama zakona po kojima će se održati idući parlamentarni izbori.

Na sastanak su pozvali i Klub zastupnika HDZ-a, te njihove koalicijske partnere, ali se oni nisu odazvali.

- Neprihvatljivo je da premijer govori kako HDZ-ovi zastupnici nisu tu da bi se odazivali na sastanke oporbe. Nije on bio pozvan, nego Klub HDZ-a - kazala je Benčić uz opasku da nema demokratske zemlje u koji se pozicija ovako odnosi prema oporbi, te da HDZ u 30 godina nije usvojio elementarnu demokratsku kulturu konsenzusa i dijaloga.

- Činjenica da je 10 klubova razgovaralo pokazuje da demokratska kultura postoji, ali među drugim strankama, a ne u HDZ-u. Mi smo se, unatoč različitim vizijama, dogovorili o onome što je minimum demokratskih standarda - istaknula je Benčić kojoj je nevjerojatno da HDZ ne želi čak ni razgovarati.

U pet zaključaka oporbenu klubovi su, imajući u vidu zahtjeve koji proizlaze iz odluke Ustavnog suda, te preporuke Venecijanske komisije i Parlamentarne skupštine VE zatražili sljedeće: da Vlada do kraja travnja imenuje stručnu radnu skupinu za izradu nacrta Prijedloga Zakona o izbornim jedinicama, zatim da najmanje jednu trećinu stručnjaka u radnu skupinu imenuje na prijedlog oporbenih klubova zastupnika, potom da broj članova radne skupine iz redova političkih stranaka uključuje jednak broj vladajuće koalicije i oporbe u Saboru, da radna skupina ne bude u svom radu ograničena isključivo potrebom izrade nacrta prijedloga Zakona o izbornim jedinicama, već da je slobodna, ako se pokaže potrebnim, predlagati i izmjene drugih dijelova izbornog zakonodavstva koje bi osigurale jednakost težine glasa birača, istovremeno vodeći računa o potrebi očuvanja stabilnosti granica izbornih jedinica, te na kraju da cilj rada radne skupine bude da se zadovolje oba zahtjeva iz Odluke Ustavnog suda – onaj o jednakoj težini glasa i onaj o maksimalno mogućem poštivanju postojećih administrativno-teritorijalnih granica od županijskih do granica gradova/općina.

Oporbeni zastupnici su se dogovorili da će te zaključke u formi prijedloga točke dnevnog reda poslati saborskom Odboru za Ustav i s pet potpisa članova iz oporbe idući tjedan to staviti na dnevni red Odbora za Ustav.

- Ako HDZ odbije to staviti na dnevni red Odbora za Ustav, onda imamo ozbiljnu situaciju u kojoj se pasivno i aktivno biračko pravo dovode u pitanje - kaže Benčić.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Oporba: Nedolazak vladajućih na sastanak o izbornim jedinicama nedemokratski

Nedolazak vladajućih na sastanak je oporba ocijenila nedemokratskim, a premijerovo odbijanje da HDZ dođe na sastanak "primjereno autokratima".

Peđa Grbin (SDP) ocijenio je "izuzetno žalosnim" to što nitko od vladajućih nije došao na sastanak, time su pokazali nepoštovanje ponajprije prema građanima, kojima je izborni zakon važan zbog načina na koji biraju svoje predstavnike.

Rasprava o izbornom zakonodavstvu na Odboru za Ustav

„HDZ i njegovi sateliti pokazali su građanima da su potpuno nebitni, što je uvredljivo i sramotno, ali to je realnost u kojoj Hrvatska danas živi, koju joj je donio Andrej Plenković”, poručio je.

Želimo da se proces donošenja ovog zakona odvija transparentno, pred javnošću, a ne u nekim podrumima. Već sutra ćemo skupiti potpise i inzistirat ćemo da se na Odboru za Ustav otvori rasprava kako treba izgledati izborno zakonodavstvo, poručio je Grbin.

Sandra Benčić (Možemo) poražavajućom smatra premijerovu izjavu kojom je odbio da HDZ dođe na današnji sastanak, s opravdanjem kako "nisu oni ovdje da bi se odazivali na sastanke opozicije".

Time je premijer pokazao da mu ne trebaju parlament, dijalog parlamentarnih aktera i politički konsenzus, a od prošlog tjedna znamo da mu nisu potrebni ni mediji niti građani kojima će, ako su kritični, poručiti "Auf Wiederesehen", kazala je.

„Premijer je zadnjih tjedan dana svoju politiku pozicionirao kao autokratsku, koja ne poštuje osnovne institute parlamentarne demokracije. O njemu više ne možemo govoriti ni kao o Europejcu ni kao demokratu”, kaže Benčić.

Marija Selak Raspudić (Most) poručila je kako oporba ne treba biti reaktivna i samo odgovarati na HDZ-ovo krojenje izbornih jedinica.

Nakon 30 godina došlo je vrijeme da se konsenzualno počne dogovarati o nekim važnim pitanjima

„Oporba treba biti proaktivna, treba nam cjelovito, dugoročno uređenje izbornog zakonodavstva. Stoga Most u proceduru upućuje zakonske izmjene koje uključuju ukidanje izborne šutnje, uvođenje elektroničkog glasovanja i zabranu kandidiranja onima koji imaju pravomoćnu zatvorsku presudu, šest mjeseci ili više”, dodala je.

Davorko Vidović (Socijaldemokrati) pozvao je HDZ i sve stranke da se uključe u proces i zanemare svoj parcijalni interes. Nakon 30 godina valjda je došlo vrijeme da se konsenzualno počne dogovarati o nekim važnim pitanjima jer vladajući time ne bi ništa izgubili niti bi to značilo njihov politički poraz, rekao je.

Dalija Orešković (Centar) ističe da je današnji sastanak jedan od najvažnijih događaja u ovom sazivu Sabora jer će se napokon otvoriti pravi, institucionalizirani dijalog. Ako nastavimo ovako surađivati i tražiti najbolja moguća rješenja kompromisom bit ćemo na dobrom putu da državu otetu od HDZ-a vratimo hrvatskim građanima, poručila je.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) napominje da je "ovo trenutak u kojem su maske pale jer HDZ više ni ne skriva da želi složiti izborni zakon po svojim potrebama i interesima" da bi kontinuirano bio pobjednik izbora i koristio Hrvatsku kao vlastiti bankomat.

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da princip jednake težine svakog glasa dovodi u pitanje 12. izbornu jedinicu, jer zastupnici birani u njoj imaju povlaštenu poziciju i uvijek su jezičac na vagi oko toga tko će krojiti Vladu. Rekao je da "imamo tihu diktaturu Andreja Plenkovića koji pokušava provesti izborni inženjering".

Oporba zahtijeva imenovanje stručne radne skupine za novi zakon

Damir Bajs (Fokus) isto poziva na konsenzus oko temeljnih pitanja i također se zalaže uvođenje elektronskog glasanja.

Deset oporbenih klubova zastupnika zahtijeva imenovanje stručne radne skupine za novi Zakon o izbornim jedinicama, u koju bi najmanje trećinu stručnjaka predložila oporba.

Traže da broj članova radne skupine iz vladajućih i oporbenih redova bude podjednak, kako je Ustavni sud naložio, da svaki glas birača ima jednaku težinu i da se maksimalno poštuju postojeće administrativno-teritorijalne granice, od županijskih do granica gradova i općina.

Bošnjaković (HDZ): Bit će još prostora za konzultacije o izbornim jedinicama

Dražen Bošnjaković, saborski zastupnik HDZ-a, stranke koja se u utorak nije odazvala oporbenom pozivu na sastanak oko zakona o izbornim jedinicama, poručio je kako će biti još puno prostora i vremena za konzultacije o tom zakonu.

"Prijedlog zakona će tek ugledati svjetlo dana za neko vrijeme“, rekao je Bošnjaković novinarima.

Nakon toga će, napomenuo je, biti u javnom savjetovanju, zatim na nadležnim saborskim odborima i prvom čitanju na plenarnoj sjednici, a nakon ljeta u drugom saborskom čitanju.

"Bit će još puno prostora i vremena za konzultacije i razgovore“, naglasio je Bošnjaković, dodavši kako će biti "jako puno“ prostora i za sudjelovanje oporbe i njenih stručnjaka.

"Svjedoci ste da teško postižemo konsenzus oko drugih pitanja“, uzvratio je na novinarski upit ne bi li, zbog povjerenja građana u institucije, bilo bolje da razgovor bude uključiv.

Podsjetio je pritom da se vladajući i oporba još nisu dogovorili oko ustavnih promjena za referendum, što je dugo na dnevnom redu, da je oporba odbila premijerov poziv na razgovor nakon parlamentarnih izbor te da je izostao dogovor oko pomoći Ukrajini.

"Dug je put i velika je procedura oko ovog pitanja, sve što ste rekli možemo ostvariti i napraviti konsenzus, ali neki prijedlog o kojem ćemo raspravljati, moramo imati“, kazao je HDZ-ov zastupnik.

Naglasio je i kako je radna skupina unutar HDZ-a, u kojoj je i ministar pravosuđa Malenica, i radna skupina unutar Ministarstva pravosuđa koja radi na spomenutom prijedlogu, u jednakom odnosu kao radne skupine u svim drugim strankama.

"Radne skupine i u drugim strankama predstavljaju i rade na nekom prijedlogu, predstavljaju ga javnosti. Bit će i ovo vjerojatno predstavljeno javnosti, ali ne zaboravimo da i samo Ministarstvo ima svoje potencijale i kapacitete“, rekao je Bošnjaković.

Upitan može li se dogoditi da radna skupina Ministarstva predloži drugačiji model jedinica od skupine HDZ-a, uzvratio je kako je teoretski svašta moguće.

Na opasku da su rijetke stranke koje u radnoj skupini imaju ministra, istaknuo je kako je ministar dužnosnik HDZ-a i kako mu nije zabranjeno sudjelovati u radnim skupinama svoje stranke.

Pupovac: Još nismo vidjeli prijedlog zakona

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je kako izmjene prijedloga zakona o izbornim jedinicama još nisu vidjeli niti se o njemu razgovaralo unutar koalicije.

"Mi nismo vidjeli taj zakon, niti prijedlog zakona. To što piše u novinama je vrijedno pažnje ali još uvijek nije dovoljno da bismo razgovarali sa predstavnicima opozicije. Ali još nismo razgovarali ni unutar koalicije", kazao je Pupovac, koji se također nije odazvao oporbenom pozivu na sastanak.

Kaže kako postoji stvari u pogledu rasprave o zakonu i kako će se SDSS uključiti u nju kada dođe vrijeme.

Izrazio je i zabrinutost zbog činjenice da te vrste razgovora i pokušaja usuglašavanja stavova u Saboru između klubova vladajuće većine i opozicije više nema.

"Kada se i zašto dogodilo da u hrvatskom političkom životu ni tog minimalnog komuniciranja više nema kakvog smo imali? Zadnje je bilo u vezi sa promjenama ustavnog zakona o Ustavnom sudu, odredbi o referendumu, promjeni Ustava - i tu je stalo. A ni to nije bilo daleko doguralo na način na koji bi se to radilo u nekim ranijim sazivima kojih se ja veoma dobro sjećam", kazao je. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 20:15