PRAVILNIK O EVIDENCIJI

Poslodavci u čudu jer bi trebali znati što radnik radi nakon što ode s posla

Kako to mislite, vodim li evidenciju o tome što moji radnici rade izvan radnog vremena? Vodimo evidenciju o onom što rade tijekom radnog vremena, a ono što rade u svoje slobodno vrijeme i kako ga koriste njihova je stvar, to se nas ne tiče!”

Reakcija je to jednog od naših poduzetnika, kojeg smo pitali vodi li evidenciju o slobodnom vremenu svojih zaposlenika. Naime, novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, koji je na snagu stupio prije nekoliko mjeseci, od poslodavaca traži da u evidenciju o radnom vremenu uklope i podatke o tome kako radnik koristi dnevni, tjedni i godišnji odmor.

Najspornija zagrada

Za birokraciju, radi se tek o neznatnoj promjeni u odnosu na dosadašnji sustav evidentiranja radnog vremena, kojoj je cilj dokazati da radnik između dvije smjene ima potreban i Zakonom o radu (ZOR) propisan odmor. No za poduzetnike, to je samo još jedan u nizu birokratskih udara na njihovo poslovanje, dovoljan da se ponovno dignu na noge.

- Ono što je u Pravilniku najspornije je zapravo zagrada u članku 8., u kojoj se definira vrijeme evidentiranja dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora. Iz nje proizlazi da moramo pratiti i način na koji radnici provode svoje slobodno vrijeme. Dnevna stanka i godišnji odmor su jedno, oni su plaćeni, ali dnevni i tjedni odmor su nešto posve drugo, to je vrijeme u kojem radnici nisu na poslu - upozorava Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

- U odnosu na dosadašnji sustav evidentiranja radnog vremena, sada moramo evidentirati i slobodno vrijeme radnika. Birokracija je očito imala potrebu napraviti nepotreban cirkus - kaže Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, trgovačkog lanca s oko 700 zaposlenih.

Lovrić upozorava da su te odredbe Pravilnika u suprotnosti sa ZOR-om, koji jasno definira dnevni odmor od 12 sati, osim u iznimnim slučajevima, kada on može biti i kraći - 10 ili čak samo 8 sati, te s načelom privatnosti. Kolateralna žrtva takvog propisa su svi zaposlenici, o čijem se slobodnom vremenu sada mora voditi evidencija, ali i poslodavci, kojima nije jasno kako takvu evidenciju voditi u praksi, dok im za prekršaje prijete kazne od 61.000 do 100.000 kuna.

Rad kod dva poslodavca

- Ovakva odredba o evidenciji slobodnog vremena zaposlenika je suluda i iskreno se nadam da će se promijeniti. Ona poduzetnicima nameće dodatno adiministriranje i nove troškove. Danas smo, uostalom, fiskalizirani i jasno se vidi kad je tko i koliko radio - napominje Lovrić. Dodaje i da se zaboravlja da i u Hrvatskoj sve više radnika radi kod dva poslodavca.

- U tvrtki pokušavamo razviti softver za takvu evidenciju radnog vremena. I sami softveraši su na mukama jer ne znaju kako složiti liste. Kako, recimo, evidentirati slobodno vrijeme od 16 sati danas do 8 sati sutra kad su to dva različita datuma? - pita se Lovrić.

Nov način evidentiranja radnog vremena nije, čini se, “legao” ni sindikalcima. Osim što smatraju nepotrebnim vođenje evidencije o slobodnom vremenu, u njemu vide i dodatno birokratiziranje.

- Naši pravnici upravo to analiziraju. Zašto bi poslodavci vodili evidenciju o privatnom životu zaposlenika? Ići ćemo prema Ministarstvu rada s inicijativom da se iz Pravilnika izbaci vođenje evidencije o dnevnom i tjednom odmoru - kaže Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS). Dodaje da će se njegov sindikat, sam ili u suradnji s ostalim sindikalnim središnjicama, ovih dana oglasiti o tome.

Spremni za primjedbe

S druge strane, u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava poručuju da su spremni saslušati primjedbe partnera u socijalnom dijalogu, pa i izmijeniti sporne odredbe, ali da to mora biti rezultat dijaloga sva tri socijalna partnera. Kada se Pravilnik donosio, poručuju, poslodavci nisu imali primjedbi. Namjera Pravilnika nije, kaže naš sugovornik iz Vladinih krugova, nadzirati kako zaposlenici provode svoje slobodno vrijeme, već utvrditi da između rada u jednom i u drugom danu doista postoji zakonom predviđen odmor.

- Cilj toga je zaštititi radnike i spriječiti njihovo izrabljivanje, a ne nazdirati kako oni provode slobodno vrijeme. Želimo izbjeći situacije da konobar u restoranu poslužuje večere, a onda se pojavljuje na poslu već u pet ujutro i poslužuje doručak - naglašava.

Prema neslužbenim informacijama, nedovoljan odmor zaposlenika posebno je izražen kako u ugostiteljstvu tako i u hotelijerstvu, ali i u pekarnicama i nekim drugim djelatnostima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:14