Posljedica krize - Menadžeri najviše piju

ZAGREB -Europljani su najveći alkoholičari na svijetu, ističe se u najnovijem izvješću Eurobarometra koje se odnosi na prošlogodišnje istraživanje konzumacije alkohola u zemljama EU. Alkohol je treći najčešći rizik bolesti u Europskoj Uniji i odgovoran je za oko 195.000 smrtnih slučajeva. Čak 12 posto muškaraca i 1 posto žena umire ranije zbog alkohola.

Nasilje, kriminal, socijalna isključenost i problemi u obitelji samo su neki od dodatnih razloga zbog kojih je alkohol na crnoj listi EU i gotovo da nema zemlje koja ne pokušava novim i dodatnim mjerama smanjiti konzumaciju alkohola. Samo 12 posto stanovništva, koliko čine Europljani, troši čak 50 posto svjetske proizvodnje alkohola, što sve više i više zabrinjava.

Mladi piju brzo i puno

Na žalost, prema ispitivanju Eurobarometra, smanjenje ne polazi za rukom i potrošnja ne pokazuje silaznu putanju. Jedan od dodatnih problema je i to što sve više piju žene i mladi najčešće okrenuti tzv. binge drinkingu ili ispijanju većih količina alkohola u što kraćem vremenu, a jedini cilj je - napiti se.

Istraživanje u Hrvatskoj tako je pokazalo da je u posljednjih mjesec dana alkohol pilo 42 posto dječaka i 14 posto djevojčica u dobi od 15 i 16 godina. Deset puta u životu bilo je pijano 23 posto dječaka i 9 posto djevojčica, a u Hrvatskoj među alkoholičarima ima i više od 70.000 žena.

Najnovije EU istraživanje pokazalo je i da su tri četvrtine građana Europe konzumirale alkohol tijekom posljednjih 12 mjeseci. Među onima koji najviše konzumiraju alkohol je 93 posto Danaca, 90 posto Šveđana 88 posto Nizozemaca.

Vikend-pijanstva

Na začelju su pak Talijani, Portugalci i Mađari. Više od polovice onih koji piju kažu da to čine jedanput ili triput tjedno. Zanimljivo je da polovica od onih koji najmanje piju, poput Portugalaca i Talijana, konzumira alkohol svaki dan.

Istraživače je začudilo što je gledajući po zanimanjima alkohol najdraži menadžerima, a najmanje onima koji rade u kući. Kao i u Hrvatskoj, gledajući po dobi svakodnevno najčešće piju oni iznad 50 godina. Najviše alkoholičara u Hrvatskoj nastaje u dobi od 20. do 35. godine, a stručnjaci upozoravaju da alkohol skraćuje život za 10 do 20 godina, a da se o narušavanju kvalitete života i ne govori.

Mladi pak češće piju i opijaju se tijekom vikenda. Zanimljivo je da uvođenje ograničene količine alkohola u krvi tijekom vožnje u svim zemljama EU nije, čini se, prva briga vozača jer njih čak 36 posto netočno odgovara na pitanje kolika je granica u njihovoj zemlji, premda priznaju da im je poznato kako alkohol može imati štetan utjecaj na vožnju i zdravlje.

Građani Europe smatraju da bi potrošnja alkohola pala kad bi se povećala njegova cijena, a posebno se to odnosi na mlade. Većina smatra i da bi trebalo zabraniti reklamiranje alkoholnih pića jer te su reklame, kažu, uglavnom namijenjene mladima.

Obiteljski problem

S obzirom na to da je Hrvatska s više od 10 litara čistog alkohola po stanovniku u samom europskom vrhu po potrošnji (bez proizvodnje ‘za kućnu uporabu’), provođenje istraživanja sličnih Eurobarometrovu moglo bi se očekivati i u Hrvatskoj, ali za sada sve ostaje na procjenama koje se temelje na hospitalizacijama i prodaji alkohola te ESPAD-ovim ispitivanjima konzumacije alkohola kod mladih.

Na žalost, alkoholizam je u Hrvatskoj obiteljski, a ne društveni problem pa se tako i tretira premda nema dvojbe da je alkohol odavno i neprijatelj produktivnosti. S ulaskom u EU morat ćemo znatno bolje pratiti te vrste ovisnosti, kažu stručnjaci, što bi bio i pravi temelj za kvalitetniju antialkoholičarsku kampanju.