ZAGREB - Policija mora utvrditi tko je podmetao požare, a krivce treba kazniti, poruka je premijera Andreja Plenkovića s današnje sjednice Vlade, prve nakon ljetne stanke.
"Razlozi izbijanja požara su velika suša, ali i manjak opreza. No, istrage pokazuju i brojna podmetanja požara u nizu županija. Policija i MUP moraju utvrditi tko ih je podmetao i oni moraju dobiti najveće moguće sankcije", istakao je Plenković.
Premijer je zahvalio vatrogascima na naporima koje su uložili na gašenju požara. Dodao je da će Vlada posebno nagraditi vatrogasce i pilote.
Plenković je kazao i kako u budućnosti veću pozornost treba posvetiti prevenciji požara. Šteta koju su građani pretrpjeli u požarima trebala bi se nadoknaditi iz Vladinih programa, ali i iz za to predviđenih sredstava EU-a. Pritom premijer ističe kako u požarima ipak nije bilo ljudskih žrtava niti su uništeni infrastrukturni objekti.
Premijer se osvrnuo i na posljednji teroristički napad u Barceloni. Taj čin, ocijenio je, još jednom potvrđuje važnost jačanja sustava nacionalne sigurnosti.
"Hrvatska će tome dati svoj obol kao zemlja koje ove godine bilježi najbolje rezultate u turizmu od neovisnosti", naglasio je Plenković.
Podsjetio je i da je Vlada jučer donijela odluku o prijenosu Vile Idole u Puli u vlasništvo Porečke i Pulske biskupije. Time je, napomenuo je Plenković, riješen problem star nekoliko desetljeća.
"To će pridonijeti i jačanju hrvatskog identiteta Istre", ocijenio je premijer.
U uvodnom govoru na početku sjednice Vlade Plenković se osvrnuo i na porez na nekretnine, koji bi trebao zamijeniti komunalnu naknadu i postati jedan od glavnih lokalnih poreza. Poručio je kako od Ministarstva financija očekuje sa svim dionicima i zainteresiranom javnošću organizira argumentiranu raspravu o tom porezu.
"Taj zakon treba prvo detaljnije približiti građanima", zaključio je premijer.
Vlada je također usvojila zaključak o provedbi postupka odabira investicijskog savjetnika za mogući otkup dionica koje u Ini drži mađarski Mol.
"Cilj je da se provede odabir najboljeg renomiranog investicijskog savjetnika, koji će biti zadužen za procjenu vrijednosti Ine, evaluaciju i razmatranje potencijalnih strateških partnera u provedbi transakcije otkupa dionica", poručio je premijer Andrej Plenković.
Podsjetio je da je Vlada na sjednici 19. siječnja osnovala Savjet za pregovore s Molom, a vezano uz mogući otkup njegova vlasničkog udjela u Ini. Mol u Ini drži nešto više od 49 posto dionica. Današnjim zaključkom Vlada je zadužila ministarstva financija i zaštite okoliša i energetike da zajedno provedu postupak odabira investicijskog savjetnika.
Banski su dvori danas usvojili i Strategiju prometnog razvoja zemlje do 2030. godine. Strategija, istakao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, definira 16 ciljeva u šest prometnih sustava. Među vodećim prometnim projektima spomenuo je Pelješki most, zatim most kod Okučana, obnovu starih i izgradnju novih cesta, kao i obnovu tramvajske infrastrukture u Zagrebu i Osijeku, te dovršetak izgradnje Zračne luke Dubrovnik.
Vlada je usvojila i plan suradnje i potpore za Program potpore strukturnim reformama do 2020. godine. U drugo saborsko čitanje upućen je i konačan prijedlog Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, kojim se povećava zaštita potrošača.
Vlada je prihvatila i Operativne programe za nacionalne manjine.
"Vlada je potpuno posvećena tome da se nacionalne manjine u Hrvatskoj u potpunosti uključe u društveni kontekst", ocijenila je Marija Pejčinović Burić, ministrica vanjskih i europskih poslova.
Zdravko Marić: Porez na nekretnine nije novi namet, integrira tri postojeća
Ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak kako porez na nekretnine nije novi namet nego novi zakonski oblik koji integrira tri postojeća nameta u jedan, a najavio je i niz javnih panela na kojima će se sve argumentirano objasniti.
Uoči sjednice Vlade novinari su pitali Marića za objašnjenje, s obzirom da je prije otprilike mjesec dana kazao da bi i sam potpisao peticiju protiv kada bi taj porez bio novi namet.
Gabrijela Žalac, Nada Murganić, Nina Obuljen i Marko Pavić
"Tada sam na pitanje kako komentiram peticiju protiv uvođenja tog poreza rekao da bih i sam potpisao tu peticiju da se radi o novom porezu. No, ovako kako je taj porez predložen i kako ga je Hrvatski sabor izglasao to nije novi namet. Po ne znam koji put kažem da je to jedan oblik koji integrira tri postojeća nameta u jedan oblik i nije nikakav novi porez", kazao je Marić.
Na pitanje da komentira izjavu načelnika Tisnog Ivan Klarin da mu je poslao poreznu inspekciju jer mu se ministar Marić osvećuje zato što je kritizirao porez na nekretnine, Marić je kazao da "na žalost ima krajnje neutemeljenih optužbi, a i samom svojom objavom taj je načelnik podnio dokaz na ovu moju tvrdnju, jer je objavio dopis koji sam ja potpisao i iz kojeg se vrlo jasno vidi da je datum propisa s kojim počinje proračunski nadzor dva tjedna i nešto prije nego je on izašao javno kritizirajući taj porez".
Dodajući da to nije jedina općina u kojima se sada u različitim fazama provode proračunski nadzori, te da je takvih u ovom trenutku devet, ministar je istaknuo da se "tu ne radi ni o kakvom revanšizmu niti osveti, nego čak suprotno te da se iz riječi tog načelnika daju iščitati dvije poruke - s jedne strane da bi on u takvoj situaciji djelovao na isti način, a s druge strane, bojim se da to neće biti praksa, da bi zapravo možda najlakše bilo na neutemeljen način optužiti nekog resornog ministra kako bi se tako stvorila neka vrsta alibija".
U vezi proračunskih nadzora napomenuo je još da se pokreću kada to traže pravosudna tijela ili neka druga tijela državne uprave ili kada dobiju neke predstavke, a u slučaju ovog je podnesena, i to ne anonimna prijava, i to uoči samih izbora.
O planovima u vezi poreza na nekretnine najavio je da će na skoroj seriji javnih panela ili sučeljavanja iznijeti sve argumente oko toga, smatrajući da tu ima dosta nerazumijevanja i da su se digle tenzije, što drži i razumljivim, podsjećajući da je to utemeljeno i zakonom koji je u Saboru bio na dva čitanja prije usvajanja.
Kazao je i da je proteklih tjedana slušao i o nekim vrijednosnim komponentama tog poreza, što se niti jednom riječju ne spominje.
"U zakonu o lokalnim porezima obuhvaćena je problematika poreza na nekretnine koja vrlo jasno kaže kako bi se računao taj porez, odnosno postojeća komunalna naknada proširena sa dva dodatna koeficijenta i bez nikakve vrijednosne komponente", objasnio je Marić.
Na pitanje novinara hoće li biti naknada za sve vatrogasce, Marić je kazao da će se o tome razgovarati i da u proračunu uvijek ima sredstava za krizne situacije. Za proračun za iduću godinu kazao je, pak, da su prvu rundu uspješno napravili s konstruktivnim dijalogom svih ministra i s prvim nacrtom koji su predstavili pred ljetnu stanku.
Sada, kaže, slijedi dorada i detalji te ne vidi nikakve probleme u tom procesu planiranja proračuna koji će biti na tragu ovogodišnjeg i projekcijama nastavljanja smanjenja javnog duga.
Kuščević: Ne možemo dozvoliti ni da gradonačelnici, načelnici i župani budu ti koji će samovoljno odlučivati u svojim jedinicama
Ministar uprave Lovro Kuščević rekao je u četvrtak da se izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi želi omogućiti kvalitetnije funkcioniranje lokalne i regionalne samouprave, na kvalitetniji način urediti odnose između općinskih i gradskih vijeća i čelnika lokalne i regionalne samouprave te malo ograničiti ovlasti gradonačelnika i načelnika.
"S tim Zakonom želimo omogućiti još bolje i kvalitetnije funkcioniranje jedinica lokalne i regionalne samouprave, želimo na kvalitetniji način urediti odnose između općinskih i gradskih vijeća i čelnika u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Želimo malo ograničiti ovlasti gradonačelnika i načelnika i želimo urediti stanje donošenja proračuna", rekao je Kuščević novinarima prije početka sjednice Vlade upitan o tom prijedlogu zakona.
Naglasio je kako tim zakonom žele jedinice lokalne i regionalne samouprave učiniti još boljima, kvalitetnijima i bržima kako bi bili bolji servis građanima. Upitan hoće li se ograničiti mandat čelnicima lokalne i regionalne samouprave, odgovorio je da će se o tome sutra razgovarati na sjednici Radne skupine.
Napominjući kako im je cilj urediti odnose, Kuščević je rekao da ne žele dozvoliti da se skupštine pretvore u trgovačka i ucjenjivačka društva. "Isto tako ne možemo dozvoliti ni da gradonačelnici, načelnici i župani budu ti koji će samovoljno odlučivati u svojim jedinicama", poručio je.
Kuščević je naglasio i da izmjenama tog Zakona žele postići redefiniranje odnosa, da demokracija zaista zaživi u punom smislu te da ta predstavnička tijela imaju glavnu riječ, a s druge strane se nastoji izbjeći ucjenjivanje gradonačelnika, načelnika i župana. Napominjući kako ne zna odakle se javila ideja o ograničavanju broja mandata lokalnim čelnicima, a smatra da toga i neće biti u konačnom prijedlogu zakona.
Po pisanju medija najzanimljivija ideja u izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi jest ona o ograničavanju mandata gradonačelnicima, načelnicima i županima te onemogućavanje novih izbora u jedinicama lokalne i regionalne samouprave zbog neizglasavanja proračuna u skupštinama.
Prihvaćen prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa članicama EU-a
Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (EU), čime se hrvatsko zakonodavstvo dodatno usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije.
Predloženim, četvrtim po redu izmjenama, zakon se usklađuje s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga, o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode, te na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima. Također se usklađuje s Direktivom o europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima.
Uvodi se europski istražni nalog
Osim propisivanja minimalnih prava osoba uhićenih radi izvršavanja europskog uhidbenog naloga, predlaže se uvođenje prava na odvjetnika uhićenim osobama čime se pridonosi daljnjem učvršćivanju načela uzajamnog povjerenja i uzajamnog priznavanja u području slobode, sigurnosti i pravde, obrazlažu u Vladi.
U hrvatski pravni poredak time se uvodi novi oblik pravosudne suradnje - europski istražni nalog, koji izdaje država članica koja provodi kazneni ili prekršajni postupak, u svrhu provođenja jedne ili više dokaznih radnji u državi koja izvršava europski istražni nalog radi prikupljanja dokaza.
Izmjenama se ujedno otklanjaju poteškoće uočene u dosadašnjoj praksi u postupcima po europskom uhidbenom nalogu.
Prijedlogom Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji je prihvatila Vlada, predviđeno je povećanje broja zaposlenih za 22 službenika i namještenika zbog, kako je objašnjeno, rada na EU projektima i ustroja Samostalnog sektora za nacionalne manjine.
Podzemno spajanje bolnica
Vlada je na sjednici dala suglasnost KBC-u Zagreb za izgradnju podzemnog spojnog hodnika koji će povezati lokacije Rebro i Jordanovac, a ukupna vrijednost radova iznosi 7,2 milijuna kuna s PDV-om.
Odlukom Vlade iz 2010. Klinika za plućne bolesti Jordanovac pripojena je Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Izgradnjom podzemnog spojnog hodnika riješila bi se komunikacija između dvaju bolničkih lokacija i tzv. toplom vezom povezali svi objekti na lokaciji Jordanovac s lokacijom Rebro.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....