POREZNA UPRAVA OBJAVILA PROCJENU ZA STAN OD STO KVADRATA Evo koliko biste ubuduće mogli plaćati porez za svoje nekretnine

Visina poreza na nekretnine kojeg će građani od 1. siječnja 2018. godine plaćati umjesto komunalne naknade ovisit će, uz kvadraturu, zonu i namjenu, o još dva kriterija – starosti i stanju nekretnine. Stanje nekretnine imat će tri različita koeficijenta, za nekretninu koja je oštećena ili je u stanju izvedbe (roh bau), pa nije u funkciji, nekretninu koja je u funkciji ili nekretninu koja ima dodatni sadržaj, poput bazena, saune, igrališta..., piše Novi list.

Ona s dodatnim sadržajem značit će i veći porez na nekretnine. Slično je i s koeficijentom koji će se formirati na osnovu dobi nekretnina pa će one biti podijeljene u pet različitih razdoblja, do 1940. godine, od 1941. do 1970. godine, 1971. do 1987. godine, od 1988. do 2005. godine, te nekretnine izgrađene nakon 2006. godine.

Predlaže se to Zakonom o lokalnim porezima, u kojem je država odredila da koeficijent za najstariju skupinu bude 0,8, a za nekretnine izgrađene nakon 2006. godine 1,2. Kako će vrijednost pojedinih bodova i koeficijenata određivati lokalne vlasti, nemoguće je već sada sa sigurnošću izračunati kakvi će biti iznosi poreza na nekretnine u odnosu na komunalnu naknadu.

No, u prijedlogu zakona objavljenom na mrežnim stranicama Porezna je uprava napravila procjenu za stan u Opatiji od sto kvadrata, ne navodeći koji je koeficijent za zone uzimala u obzir. Tako bi se primjerice za stan od sto kvadrata, a izgrađen je do 1940. godine, umjesto komunalne naknade od 1.044 kune godišnje, plaćao porez od 853,20 kuna. No, ako taj stan ima dodatni sadržaj, porez bi bio nešto veći od tisuću kuna.

Za isti stan izgrađen do 1985. godine, bez dodatnog sadržaja, porez je niži od komunalne naknada, ali se za tu godinu izjednačava, dok je za sve kasnije izgrađene nekretnine veći. Tako bi se za stan izgrađen 2004. godine plaćao porez sto kuna veći od komunalne naknade, a za onaj koji je izgrađen 2008. godine značio bi i 200 kuna veću poreznu obvezu. No, ukoliko taj stan ima dodatni sadržaj plaćao bi se 460 kuna veći porez nego što je dosad bila komunalna naknada. Način je to na koji se država planira približiti plaćanju poreza na nekretnine prema vrijednosti.

Promjene se događaju i u porezu na promet nekretninama, pa nestaje oslobađenje od plaćanja tog poreza kod kupnje prve nekretnine u starijim zgradama, odnosno onima koje su već imale stanare, ali se stopa smanjuje sa pet na četiri posto. Na ukupan prihod ta bi promjena mogla biti gotovo neutralna s tim da će država onima koji kupuju prvu nekretninu, a gube olakšicu, naplatiti 115 milijuna kuna, a građani koji kupuju drugu, treću ili petu nekretninu će zbog smanjenja stope platiti oko 126 milijuna kuna manje poreza.

Uz smanjenje stope poreza na promet nekretninama smanjuje se i stopa poreza na nasljedstvo sa pet na četiri posto, no i dalje će se naplaćivati na imovinu čija je vrijednost iznad 50 tisuća kuna, piše Novi list.