ZAGREB - Imamo 430.000 stanova više nego što imamo kućanstava, a ako se odbije 11.5 posto obitelji koji žive kao podstanari, ispada da je skoro 600.000 stanova i kuća, ili trećina svih nekretnina u Hrvatskoj “druga nekretnina” na koju bi država mogla ubirati porez.
Svaki Hrvat u prosjeku je vlasnik 30 metara kvadratnih nekoga stana. Na to dosad nismo plaćali porez, osim 5 do 15 kuna po kvadratu za vikendice na moru, a i to je puno njih izbjegavalo lažno prijavljujući da u njima stanuju.
Dvojben podatak
Dobar dio tih nekretnina su nepodijeljena obiteljska nasljeđa, stare i neuseljene kuće, no bez obzira na to Hrvati su u prosjeku pravi rentijeri, jer 88.5 posto obitelji kod nas ima svoj stan, u usporedbi s 42 posto Nijemaca i 54 posto Nizozemaca.
- U anketi Državnog zavoda za statistiku samo deset posto kućanstava priznalo je da imaju i drugu nekretninu u vlasništvu, no to je dvojben podatak jer se ljudi boje da će im ako kažu istinu poreznici stati za vrat - kaže dr. Gojko Bežovan, stručnjak za stambenu politiku.
Vrijednost kao kriterij
Premijerka Jadranka Kosor najprije je na sjednici Vlade 12. lipnja najavila da će se na jesen krenuti s oporezivanjem vlasništva nad imovinom, što je protumačeno kao najava oporezivanja svih stanova i kuća, da bi par dana kasnije ministar Ivan Šuker pojasnio da bi se klasični porez na imovinu mogao uvesti tek za dvije tri godine, kad se pročiste zemljišne knjige i zaživi OIB. Vlada će najesen izmijeniti dosadašnji način oporezivanja vikendica, automobila i jahti tako da će osnovni kriterij oporezivanja biti njihova vrijednost, pojasnio je Šuker.
Procjenjuje se da više od pola nekretnina u Hrvatskoj nije uknjiženo na pravog vlasnika, a tek se radi na stvaranju ZIS-a, Zajedničkog informacijskog sustava koji će objediniti podatke iz 109 gruntovnica i katastara. Osim poreza na vikendice, kojeg se godišnje ubere oko 70 milijuna kuna, lokalne zajednice naplaćuju komunalnu naknadu koja se smatra oblikom poreza na imovinu.
Čak 88,5 posto obitelji u Hrvatskoj, prema posljednjoj Anketi o potrošnji kućanstava Državnog zavoda za statistiku iz 2009. godine, živi u vlastitom stanu.
Porezne olakšice
Nije to samo posljedica otkupa društvenih stanova naslijeđenih iz socijalizma, jer velika većina, 74 posto obitelji, živi u kućama, a 26 posto u stanovima. U prosjeku na svako kućanstvo otpada 70 kvadrata svih nekretnina. No stanovi u kojima žive su manji, većinom (47 posto) imaju samo jednu do dvije prostorije, dvije trećine ih je starije od 30 godina.
Manje od sedam posto kućanstava živi u novogradnjama, izgrađenim od 1996. naovamo.
- Ogromna je imovina kod nas uložena u nekretnine. Mnogi su svoju imovinu sakrili u nekretnine kako ne bi platili porez. Čak i tvrtke su, kako ne bi platile porez na dobit od 20 posto, kupovale stanove. Procjenjuje se da je oko 35.000 stanova u Zagrebu, ili 60 posto svih novogradnji kupljeno kao investicija, a ne za stanovanje - upozorava dr. Bežovan.
Tako kupljeni stanovi održavaju nerealno visoke cijene nekretnina, ali i najamnina, jer većinom zjape prazni. Čak 26.500 stanova u Zagrebu s plinskim brojilom plin uopće ne troše, što znači da u njima niko ne živi, a kad im se doda procijenjeni broj stanova bez plinskog brojila, broj praznih se penje na 35.000. Kad bi se počeo plaćati porez na imovinu, vlasnici bi bili prisiljeni razmisliti isplati li im se ipak uložiti novac u nešto drugo, a stan prodati. Tako bi onima kojima stan treba, mladim obiteljima, stan postao dostupniji.
Oporezivanje po vrijednosti
- Ponegdje se plaća dodatni porez na prazni stan. Ja se zalažem za oporezivanje po vrijednosti. Uvođenjem poreza past će cijene nekretnina, koje su kod nas iznimno visoke u odnosu na ono što se može zaraditi radom - kaže Gojko Bežovan.
Slovenci uveli porez na sve nekretnine, a manja je stopa za one u kojima žive
- Mi imamo najveće poreze na rad, a porez bi se trebao plaćati na osnovu gospodarske snage a ne visine prihoda, jer kod nas pravo na pomoć i dodatke imaju oni s niskim mirovinama bez obzira na to što su recimo kao obrtnici čitav život plaćali minimalne doprinose i svu zaradu ulagali u nekretnine - kaže Gojko Bežovan.
Ako se Vlada odluči uvesti porez samo na nekretnine u kojima se ne stanuje, vjerojatno će se kao i u slučaju vikendica dogoditi da će mnogi fiktivno prijaviti žene i djecu u drugom stanu. No i tome se može doskočiti: kako bi izbjegli poreznu prevaru, Slovenci su uveli porez na sve nekretnine, s tim da je stopa niža za onu u kojoj se živi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....