Socijalni status kao naslijeđe

PORAZNI PODACI Djeci roditelja koji primaju socijalnu pomoć prijeti siromaštvo u odrasloj dobi

Istraživanja pokazuju da je hrvatsko društvo jedno od najnepropusnijih u Europi
 Shutterstock

Gotovo 40 posto mladih koji su odrasli u obiteljima primateljima socijalne pomoći i sami nastavljaju živjeti od socijalne pomoći i nakon punoljetnosti!

Pokazali su to preliminarni podaci istraživanja “Obrazovni ishodi i karijere mladih koji su odrasli u siromaštvu”, koji uz financijsku potporu Europskog socijalnog fonda od lanjskog ljeta provode mladi znanstvenici sa Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta na uzorku mladih od 19 do 28 godina koji su najmanje tri godine - u srednjoškolskoj dobi - živjeli u obiteljima primateljima socijalne pomoći.

U istraživanje je uključeno 26 centara za socijalnu skrb i ukupno 1.327 mladih osoba. Preliminarni rezultati, temeljeni na podacima iz 17 centara, pokazuju da je nakon punoljetnosti njih 39,5 posto nastavilo primati socijalnu pomoć.

Prva analiza

- To je vrlo visok postotak. Naš je cilj detaljno utvrditi osnovne razlike između onih koji i dalje primaju pomoć te onih koji više nisu primatelji, vidjeti koji su to faktori na temelju kojih se dio mladih uspio zvući iz siromaštva i što treba promijeniti kako bi se postotak onih koji nastavljaju život u siromaštvu smanjio - kažu dr. Jelena Ogresta i Mitja Ružojčić, dio istraživačkog tima koji predvodi prof. Ivan Rimac.

Ovo je prvo istraživanje tog tipa u Hrvatskoj.

Naime, neke europske analize i mali broj domaćih istraživanja dao je naslutiti da je Hrvatska jedno od klasno najnepropusnijih društava u Europi. To konkretno znači da djeca “nasljeđuju” socijalni status svojih roditelja te da je iznimno teško probiti se na viši obrazovni, a time i ekonomski stupanj.

Posebno je to teško najsiromašnijim slojevima: analiza Eurostata je, primjerice, pokazala da dijete niskoobrazovanih roditelja u Hrvatskoj ima najmanje šanse da završi fakultet među 30 europskih država - 17 puta manje šansi od djeteta iz istog obiteljskog okruženja u Norveškoj!

Međutim, koliko onih koji su odrasli u siromaštvu nastavlja živjeti u siromaštvu i u odrasloj dobi u Hrvatskoj nikada nije istraženo. Kao kriterij za određivanje života u siromaštvu uzeti su uvjeti za primanje socijalne pomoći jer nema sumnje da primatelji žive u siromaštvu: da bi uopće primali socijalnu pomoć, ne smiju ništa zarađivati niti išta posjedovati, osim eventualno nekretnine u kojoj žive. Ispune li te uvjete, odrasli samac imat će pravo na 800 kuna mjesečne pomoći, a obitelj s dvoje djece na 1920 kuna mjesečno.

Već prvi, preliminarni podaci - za kojima će uslijediti anketni dio istraživanja te dubinski intervjui s onima najmanje uspješnima i onima najuspješnijima - iznenadili su i istraživače.

Obitelji mladih čije su podatke do sada obradili socijalnu su pomoć prosječno primale 10 godina - dakle, dugotrajno, bez velike mogućnosti izlaska iz siromaštva.

Više od petine (22 posto) stanovalo je u uvjetima koji se smatraju neadekvatnima za život ljudi, a gotovo jednaki postotak roditelja mladih ispitanika ima elemente rizičnog ponašanja, prije svega nasilničkog ponašanja u obitelji te zloupotrebe alkohola.

Kao roditelji

- Obrazovna struktura roditelja tih mladih osoba još je lošija od očekivanog. Gotovo polovica roditelja, njih 49 posto, ima završenu samo osnovnu školu, a još 17,7 posto i manje od toga - kaže Ružojčić.

U općoj populaciji u dobi od 40 do 60 godina - dobi u kojoj je većina roditelja ispitanika - udio osoba sa završenom samo osnovnom školom ili manje od toga trostruko je niži.

Visoku stručnu spremu među roditeljima mladih ispitanika ima njih samo 0,01 posto.

I obrazovna struktura samih ispitanika bitno je lošija od one njihovih vršnjaka koji u djetinjstvu nisu primali socijalnu pomoć. Svaki šesti od njih (16 posto) završio je samo osnovnu školu!

- Nismo, nažalost, uspjeli uzorkom obuhvatiti one sa nezavršenom osnovnom školom jer smo pretpostavljali da su takvi slučajevi sporadični. Zato smo kao uvjet za sudjelovanje u istraživanju postavili “završena osnovna škola”, što se pokazalo lošim jer smo od centara dobili podatke o iznenađujuće velikom udjelu onih koji neće sudjelovati baš zato što nisu završili ni osmoljetku. Dakle, stvarna obrazovna struktura mladih odraslih u siromaštvu još je lošija - kaže dr. Ogresta.

Njih 67 posto završilo je osnovnu školu, a 14 posto ih studira.

Školovanje

Od onih koji su upisali srednju, 92 posto upisalo je - strukovnu školu. Fakultet je završilo tri posto ispitanika - šest puta manje od udjela vršnjaka koji nisu primali socijalnu pomoć.

- Anketama i intervjuima nastojat ćemo vidjeti kako se ti mladi ljudi školuju, koliku su pomoć imali sa strane, kako uspijevaju podmiriti financijske troškove, jesu li uspjeli realizirati sve svoje potencijale - kaže dr. Ogresta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 03:42