Hrvatska ima izuzetno nizak kapacitet za stvaranje saveza unutar Europske unije, što bi moglo ozbiljno utjecati na njezinu poziciju u redefiniranoj Europi, zaključak je studije Europskog vijeća za vanjsku politiku (ECFR).
Taj je institut, koji je neformalni dio EU, u sklopu svoje velike inicijative “Promisli: Europa” objavio istraživanje o koalicijama unutar EU. Autori su u predgovoru istaknuli da se dokument “može koristiti kao interaktivni alat za lociranje političkog centra - ili političkih centara - iz kojih je moguće graditi sposobniju i povezaniju EU”. Budući da se istraživanje, završeno 2017., odnosilo na proteklih pet godina, uključena je i Velika Britanija.
Koalicijski se potencijal procjenjivao anektiranjem stručnjaka i javnosti u svih 28 članica, a rangiranje je obavljeno na temelju sljedećih kriterija: najčešće kontaktirana država, zajednički interesi, najspremnija dati odgovor, vanjska i razvojna politika, sigurnosna i obrambena politika, ekonomska i socijalna politika, fiskalna politika, spremnost na dublju integraciju (V. Britanija po tom pitanju nije rangirana).
Koalicijska mreža
Najveći koalicijski potencijal, očekivano, imaju Njemačka i Francuska, a zatim Nizozemska. No, u prvih 14 su se našle i Poljska na 10. mjestu te Slovačka i Estonija kao 13. i 14. Hrvatska je završila na 25. mjestu, a iza nas su Cipar, Malta i Bugarska. Mala nam utjeha može biti da je Slovenija samo za jedno mjesto ispred nas, ali nas zato ozbiljno mora zabrinuti podatak da je Grčka, sa svim svojim problemima, na 21. mjestu. Hrvatska najbolje stoji po pitanju dublje integracije, tu smo 19., a zatim po pitanju sigurnosne i obrambene te ekonomske i socijalne politike (22.).
Kad je riječ o kontaktiranju, tu smo 24., a jedno smo mjesto bolji kad je riječ o zajedničkim interesima. A najgori smo kad je u pitanju fiskalna politika, 27., samo je Bugarska iza nas. Već je iz ovog pregleda više nego jasno da na EU razini stojimo izuzetno loše: htjeli bismo biti dijelom jače povezane EU, ali za to jednostavno nemamo kapaciteta. Indikativno je da nas se malo pita, a i mi na malo postavljenih pitanja jednako tako slabo ili nikako ne odgovaramo. Hrvatska Vlada od ulaska u EU stavove koje će zastupati u Bruxellesu skriva i od vlastite javnosti kao zmija noge: oni su tajni.
Toliko o omiljenoj frazi naših političara da se naš glas dobro čuje u Bruxellesu i drugim metropolama. Mađarska i Češka po tom kriteriju dijele 10. mjesto, a Slovačka je 8.
Kad se pogleda kojim smo zemljama u tzv. koalicijskoj mreži, hrvatska pozicija postaje više nego jasna: Austrija (uz Sloveniju na 2. i Njemačku na 3. mjestu), Bugarska i Cipar (zajedno s nama na dnu ljestvice), Danska (ali posljednji) - treba imati na umu da ona ima niz izuzeća od EU politika. Posebno je interesantan slučaj Njemačke. Kad se istraživalo tko bi htio biti u njemačkoj mreži, Hrvatska je na drugom mjestu iza Austrije. Kad je kriterij njemački odabir, Hrvatske nema, dok je Austrija na četvrtom mjestu. U mreži Češke, primjerice, nalaze se Slovačka, pa Njemačka, Poljska, Mađarska, Francuska, Austrija i Švedska, a mi smo u skupini zemalja koje bi tu htjele biti.
Ključni problem
Koliko je Hrvatska neprimjetna u EU izuzetno dobro pokazuje odgovor na pitanje “koja je druga članica razočarala vašu vladu?” Hrvatska je tu opet pri dnu tablice s 1,3% odgovora. Možda će se nekome činiti čudnim da ovu kategorizaciju smatramo lošom, ali ona pokazuje, kao i u svakom sportskom natjecanju, da se uopće ne trudimo i da nismo zamijećeni ni po dobrom, ni po lošem. Preciznije, nevidljivi.
Osim jednoj članici - Sloveniji. A vrijedi i obrnuto. I po tome smo najvidljiviji u EU i jedni i drugi, što se svađamo i jedni drugima podmećemo klipove. Možda bi obje vlade iz toga trebale izvući neki poučak (ali to znači da bi bile spremne biti poučavane). Na vrhu tog popisa su, očekivano, Velika Britanija, Mađarska i Poljska.
Zanimljivo je da nas nitko od relevantnih zemalja ne želi kao partnera u vanjskoj i razvojnoj politici osim Bugarske, Slovenije, Austrije i Mađarske, a ista je situacija i u sigurnosnoj i obrambenoj politici. Po pitanju fiskalne politike stojimo najgore, kao važnog partnera vidi nas samo Bugarska, a nju pak samo Rumunjska.
Pozicija Estonije pokazuje kako se i male zemlje mogu uspješno pozicionirati u EU i biti smatrane važnim akterom. Tako da našoj Vladi ne preostaje ni taj odgovor - mi smo mala članica. Nismo mi mala članica nego se naše vlade ne trude da budemo aktivna članica. I tu leži ključni problem tako jasno vidljiv u ovom istraživanju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....