VELIKA ŠKRTICA

Popriličan broj Slovenaca iziritiran bankomatima u Hrvatskoj. Zašto banke nude ‘lokalnu‘ i ‘domaću‘ valutu?

Pojedine banke, poput OTP-a ili PBZ-a, promijenile su tekstualni sadržaj o konverziji, koji često zbunjuje korisnike
 Inna Finkova/Alamy/Alamy/Profimedia

Taman smo se opustili jer je Europska unija donijela obvezu da na bankomatima, kad podižete novac u inozemstvu, moraju pisati podaci o tečaju i marži banke u slučaju konverzije, no za potrošače su stigle nove nevolje.

Sjećate se - to je ona priča o podizanju novca na bankomatu u inozemstvu gdje se koristi drukčija valuta, a prilikom čega potrošač treba odabrati hoće li novac podići uz konverziju ili bez nje.

Ovo drugo za njega je povoljnije jer podrazumijeva da konverziju tečaja naknadno obavlja njegova banka koja je izdavatelj kartice umjesto banke vlasnika bankomata, no kako na bankomatima nisu pisali podaci o iznosima i tečaju, potrošač, zapravo, nije znao što odabrati.

Potom se stalo na kraj takvoj praksi banaka jer su zakonom prisiljene da na zaslonu bankomata objavljuju uvjete i iznose naknade prilikom korištenja usluge konverzije, a potrošači su vrlo brzo naučili da im je odbijanje konverzije uglavnom isplativija opcija.

Slovenska udruga za zaštitu potrošača Zveza potrošnikov Slovenije ovih je dana, međutim, upozorila građane koji putuju u Hrvatsku da su neke banke promijenile tekstualni sadržaj o konverziji na bankomatima što potrošače nerijetko buni pa odabiru nepovoljniju opciju.

Dio prigovora odnosi se na OTP banku koja umjesto sintagme “podizanje bez konverzije” ili “s konverzijom” klijentima nudi da odaberu između dviju valuta - “vašu domaću” ili “lokalnu valutu”.

Ispod toga slijedi informacija o tečaju i naknadi, iako je malo zbunjujuće što se na što odnosi.

Naime, navodi se kako OTP-ov tečaj za 1 kunu iznosi 0,14520 eura s maržom od 8 posto, a odnos ESB-ova tečaja je 0,13348 eura za 1 kunu s maržom od 8,78 posto, iz čega bi trebalo proizaći da je za potrošača povoljniji tečaj OTP-a, dakle lokalna valuta.

Ipak, da bi se to s ekrana iščitalo, potrebno je znatno više vremena od situacije u kojoj morate birati isplatu s konverzijom ili bez nje, a to je ove godine očito iziritiralo popriličan broj Slovenaca.

Za pojašnjenje ove situacije obratili smo se OTP banci, a tamo su nam rekli da su izmjene na zaslonima bankomata, u skladu s regulativom EU, uveli 1. listopada 2020. godine, kad je bankama bilo nametnuto da korisnike moraju obavijestiti o detaljima tečaja i marži u slučaju dinamičke konverzije valute.

Iz banke ne pojašnjavaju zašto su pojmovi podizanja novca s konverzijom i bez nje zamijenjeni pojmovima “vaše domaće” ili “lokalne” valute, ali tvrde da je svaki korisnik tijekom podizanja novca primoran dvaput potvrditi svoj izbor te da je sadržaj koji se pojavljuje na ekranu propisan pravilima kartičnih kuća i nije ga moguće mijenjati.

“’Vaša domaća’ valuta predstavlja valutu zemlje korisnika kartice, odnosno banke izdavatelja kartice. ‘Lokalna’ valuta predstavlja valutu zemlje u kojoj se nalazi bankomat. Podizanje u ‘lokalnoj’ valuti zemlje u kojoj se nalazi bankomat predstavlja podizanje novca bez konverzije”, pojasnili su u svojem odgovoru.

Pritužbe stižu i na račun PBZ-a za koju slovenska udruga kaže da je zamijenila pojmove konverzije - odnosno, na tom bankomatu odbijanje konverzije, tvrde, zapravo podrazumijeva odbijanje preračunavanja prema tečaju banke izdavatelja kartice, što za potrošača ispadne skuplje.

Iz PBZ-a su nam poručili da je klijent tijekom transakcije o svemu informiran jer ga se pita želi li da se platna transakcija tereti u domicilnoj valuti ili u kunama, a prije iniciranja transakcije na zaslonu se prikazuju svi elementi - iznos, naknada, ukupan iznos, tečaj za preračunavanje, kao i postotni odnos PBZ-ova DCC i ESB-ova tečaja.

“Ako se klijent odluči za preračun kunske transakcije u valutu korisnika kartice, primjenjuje se DCC tečaj za bankomat koji je klijentu jasno prikazan prije iniciranja platne transakcije, a ako se klijent ne odluči za preračunavanje kunske transakcije u valutu korisnika kartice, platna transakcija se tereti u kunama prema tečaju banke izdavatelja”, poručili su.

Ovo je korisno i za Hrvate koji novac podižu na bankomatima OTP banke ili banke Intesa Sao Paolo grupe u inozemstvu, a treba imati na umu i da se od svake transakcije koja se čini nejasnom u svakom trenutku može odustati.

Hrana preko aplikacije skuplja jer restorani žele nadoknaditi proviziju koju plaćaju za dostavu

Aplikacije za naručivanje hrane napravile su pravu malu revoluciju u dostavi, no podaci britanskog društva za zaštitu potrošača Which pokazuju da su ujedno dovele i do poskupljenja obroka, i to čak i kada se u obzir uzme naknada za dostavu.

Naime, aplikacije su napravile pomak te potrošačima otvorile mogućnost dostave prema znatno većem broju lokala nego što je to bilo prije, a u Velikoj Britaniji sada se sedam od deset potrošača povremeno koristi takvim načinom naručivanja hrane.

No, u Velikoj Britaniji to je dovelo do poskupljenja obroka, barem kada su u pitanju aplikacije Deliveroo, Uber Eats i Just Eat, a njihovo je istraživanje pokazalo da razlike u cijeni mogu biti drastične te dosezati iznos od 11,61 funtu po obroku.

Razlog je, između ostaloga, u činjenici da restorani gdjekad znaju preko aplikacije obračunavati višu cijenu obroka nego što je to u restoranu, a onda još obračunaju i naknadu za dostavu, čime iznosi rapidno rastu.

Prema tvrdnjama potrošača, restorani se na više cijene obroka preko aplikacije odlučuju kako bi nadoknadili proviziju koju su dužni plaćati vlasnicima aplikacija, a koje znaju iznositi i do 35 posto vrijednosti obroka.


Imate prijedlog za veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2022 09:01