DOTRAJALE CIJEVI

Popravljen vrelovod, Karlovčani opet imaju grijanje: ‘Nažalost, uobičajeno je da bude i po 90 puknuća godišnje‘

Kad bude završena revitalizacija, opskrba će biti stabilna i kvarovi će biti sasvim sporadični, a ne uobičajeni, rečeno je

Ilustrativna fotografija

 Boris Kovacev/CROPIX

U Karlovcu su kvarovi na vrelovodu otklonjeni i u utorak svi korisnici Gradske toplane imaju grijanje, izvijestili su u utorak iz te tvrtke.

Iz Gradske toplane poručili su da problema i nije bilo na ove godine obnovljenom dijelu vrelovoda te da će se ostatak revitalizirati do 2023., sve u sklopu investicije od 134 milijuna kuna.

Nažalost, rekao je Hini direktor Hrvoje Klobučar, već nekoliko godina je uobičajeno da bude i po 90 puknuća godišnje te je bila neophodna revitalizacija oko 74 posto ukupne vrelovodne mreže. Ovoga ljeta obnovljeno je 36 posto od tog posla, a radovi će se nastaviti čim završi ova sezona grijanja.

Kad bude završena revitalizacija, najavljuje Klobučar, opskrba će biti stabilna i kvarovi će biti sasvim sporadični, a ne uobičajeni. Osim toga, nove vrelovodne cijevi puno su bolje izolirane i njihovi spojevi kvalitetniji, robusniji, tako da će gubici topline biti znatno manji, dodao je.

- Po razlici isporučene i naplaćene količine toplinske energije znamo da nam je gubitak bio oko 15 posto, a on je sad smanjen na osam posto. Međutim, kad topla voda zbog puknuća ili trulih spojeva otječe u zemlju, to nije samo ekonomski gubitak, već se događa i pad pritiska vode u cijevima i grijanje je loše. To se događalo ovih dana u Mačekovoj i Hebrangovoj ulici i morali smo zaustaviti grjanje djelu korisnika i popraviti kvar - pojasnio je Klobučar.

Također je rekao kako dosad nisu imali u šahtovima prstenove da bi privremeno mogli, kod otklanjanja kvara, pustiti korisnicima toplu vodu iz drugog pravca. Nakon obnove vrelovoda to će biti moguće, pa će većina korisnika imati grijanje čak i u vrijeme otklanjanja mogućih daljnjih kvarova.

Revitalizacija obuhvaća zamjenu 31,4 kilometra vrelovoda, obnove toplinskih stanica, crpki i ugradnju središnjeg upravlkačkog sustava, a od ukupne investicije od skoro 134 milijuna kuna 103 milijuna kuna sufinacira EU iz ESI fondova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 16:24