Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je program mjera pomoći sektoru ratarstva ukupne vrijednosti 18 milijuna eura zbog aktualne krize s niskim prinosima, lošom kvalitetom i niskom otkupnom cijenom žitarica, ali to nije ni blizu onoga što su poljoprivrednici tražili i očekivali. No očito je da će se morati pomiriti s kakvom-takvom pomoći, jer je godina katastrofalna, brojnima je ugrožena likvidnost pa će svaka vrsta pomoći biti dobrodošla.
- Program se sastoji od četiri mjere. Za bespovratne potpore osigurat ćemo 10,1 milijuna eura, za nove kredite i sufinanciranje kamata 7 milijuna eura te milijun eura za formiranje operativno programa - otkrila je u petak u Osijeku Marija Vučković, ministrica poljoprivrede na konferenciji za javnost povodom ovogodišnje žetve.
Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, Ministarstvo nudi 135 eura po hektaru za prvih 30 hektara za pšenicu, ječam, industrijski krumpir, uljanu repicu i kamilicu.
- To je prosječni očekivani iznos osnovnog plaćanja. Uz činjenicu da će preraspodijeljena plaćanja u predujmu, koji ćemo nastojati isplatiti barem malo ranije, biti dvostruko veća, mislimo da ovaj dodatak predstavlja pravednu i učinkovitu pomoć. Odlučili smo se dati potporu do 30 hektara, jer time obuhvaćamo 95 posto proizvođača. Teško je očekivati da Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH mogu tek tako potporama po hektaru nadomjestiti sva ona očekivanja koja su proizvođači imali kad su donosili autonomne poslovne odluke i planirali svoje prihode. Inače, 3,3 milijuna eura za ovu mjeru planiramo osigurati iz krizne rezerve Europske komisije, a mi na to možemo dodati još dvostruki iznos i to je tih 10,1 milijuna eura - rekla je ministrica, dodavši i kako će "program ići bez obzira na onaj dio na koji računamo iz krizne rezerve. Ako sve bude kako smo zamislili, isplate bi mogle ići za 2-3 mjeseca". Kreditne mjere odnose se na poseban mehanizam kredita za obrtna sredstva primarnim proizvođačima za što su već počeli razgovori s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om, kao i za sufinanciranje 50 posto kamatne stope redovnog kreditnog programa HBOR-a, pri čemu bi 2,5 posto kamate bilo na teret Ministarstva, a 2,5 posto na teret proizvođača.
- Četvrta mjera je formiranje operativnog programa za proizvođače u sektoru žitarica, odnosno formiranje snažne proizvođačke organizacije, uz ulaganje naših sredstava u taj operativni program od 50 posto te udruženih proizvođača također 50 posto. Time se može financirati najam skladišta, nabavka zajedničke potrebne opreme i vrijeme je, ako želimo govoriti o većim pregovaračkim pozicijama, da se koriste one poželjne, sofisticirane, moderne mjere koje se odnose na organizaciju tržišta - poručila je Vučković. Program su izradili na poziv HPK, HGK, HOP-a i HUP-a s kojima sad slijedi socijalni dijalog oko prijedloga. Na novinarski upit kako je moguće da je danas cijena kifle 4-5 puta skuplja od kilograma pšenice, ministrica je odgovorila kako "država iznimno reagira s izravnim mjerama kontrole cijena, kad je to doista potrebno kako bi se zaštitile kupovna moć i snaga građana".
- Cijene se formiraju mehanizmom ponude i potražnje na tržištu. Zato držim da se naši proizvođači trebaju udružiti i zajednički pregovarati sa svojim poslovnim partnerima. Također, oni donose i svoje autonomne odluke. Treba im odati priznanje na svemu što su učinili u smislu zelene transformacije, prilagodbe povećanim zahtjevima temeljem europske regulative, Zelenog plana..., jer to nije bilo lako. No oni donose samostalne poslovne odluke koju će kulturu sijati. Naravno da trebamo imati najviše pšenice i kukuruza, ali trebamo razmisliti da nam trebaju i druge kulture, kao i zašto se smanjuju površine pod uljanom repicom i nekim drugim kulturama - izjavila je Vučković.
Podsjetimo, cijena tone pšenice u Hrvatskoj trenutačno se kreće na oko 160 eura, dok je ona na europskim burzama oko 240 eura po toni. Seljaci su nedavno zatražili pomoć Vlade u iznosu od 300 eura po hektaru, ističući da im to neće spasiti godinu, jer su im gubitci 500-600 eura po hektaru. Vlada je ponudila ovo, a vidjet ćemo hoće li socijalni dijalog biti uspješan. No isto tako treba reći i da je velika većina ratara kalkulirala s cijenama.
Treba podsjetiti da je prošle godine u ovo doba cijena pšenice bila 280 eura po hektaru, a danas je očito da je većina ratara očekivala takvu, možda i veću ili tek neznatno nižu cijenu. Kako, naime, drugačije objasniti da se za ugovaranje prodaje po kotacijskim cijenama koje je nudila Žito grupa odlučilo svega 10-ak proizvođača za sve kulture zajedno.
Inače, najveća kotacijska cijena pšenice, prema riječima Relje Kovačića, izvršnog direktora kooperacije i trgovanja u Žitu, bila je 240 eura. Danas je cijena pšenice 165 eura, pa je jasno da onih 2-3 ratara koji su potpisali ugovore po kotacijskoj cijeni danas trljaju ruke. Iz toga je očito da je velika većina njih očekivala višu cijenu od 240 eura.
- Nažalost, vrlo malo proizvođača ugovaralo je po tim cijenama, a danas je sve znatno jeftinije. Uljana repica pala je dvostruko u odnosu na prošlu godinu i sad se plaća 360 eura, dok je ječam na 120-130 eura, što je 100 eura niže u odnosu na lani. Svi spominju burze, ali one su informativne, a cijenu određuju ponuda i potražnja. U ovom trenutku potražnja za pšenicom jako je niska. Voljeli bismo da se može platiti više, jer i sami imamo 5000 hektara pšenice. No o tome odlučuju puno jači igrači i možemo se samo nadati da će te cijene biti više. S trenutnim cijenama pozitiva će se teško izvući - rekao je Kovačić, istaknuvši kako je i ječam podbacio, dok uljana repica ima bolji prinos.
Njoj su, naime, kako je objasnio prof. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, pomogli i odgovarali hladniji vremenski uvjeti s mrazevima i suviškom vode u travnju, koji su pšenicu ‘‘ubili‘‘.
- Klima je bila protiv pšenice. U vrijeme kad se trebala najviše razvijati, u travnju, doslovno je imala povučenu ručnu kočnicu uslijed prodora hladnog zraka, nekoliko mrazeva i suviška vode - objasnio je Stipešević razloge zbog kojih je pšenica ove godine podbacila i kvalitetom i količinom.