Iako je svih pet slavonskih županija, te Međimurska i Zagrebačka županija, do sada proglasilo elementarnu nepogodu zbog suše, samo je Osječko-baranjska županija izašla s konkretnim podatkom i procijenila da bi štete na njihovim poljima mogle iznositi 514 milijuna kuna. I dok osječki županijski stručnjaci procjenjuju ukupnu štetu u Slavoniji i Baranji na 1,150.000 kuna, ostali župani još oklijevaju s procjenama.
Isplatili tek 30 milijuna
Oni su pozvali svoje ratare da u roku od osam dana prijave štetu, a nakon toga na teren izlazi povjerenstvo koje popisuje površine i usjeve.
Ukupna visina šteta u preostalim županijama trebala bi biti poznata u roku od mjesec dana.
I stručnjaci Hrvatske poljoprivredne komore došli su do sličnog iznosa, 1,2 milijarde kuna štete od suše, ali naglašavaju da tome treba dodati i 300 milijuna kuna već procijenjenih proljetnih šteta zbog mraza.
- S ovim štetama koje su se dogodile Vlada se neće moći igrati kao s lanjskima, kada je seljacima koji su prijavili milijardu kuna štete na kraju isplaćeno samo 30 milijuna kuna. Lani su stradali povrćari zbog famozne Escherichije coli, a ove godine ratari s gotovo 100-postotnom štetom na kukuruzu, 60-postotnom na šećernoj repi, 70-postotnom na soji i 40-postotnom na suncokretu - kaže Matija Brlošić, predsjednik HPK.
Poremećaj na tržištu
Čelni čovjek svih važnijih seljačkih udruga jučer je primao brojne pritužbe strukovnih predsjednika koji se žale da im je ministar Tihomir Jakovina u zamjenu za intervenciju zbog suše nedavno samo obećao ono što im je već trebao isplatiti.
- Ovaj put Vlada će morati zavući ruku u proračun, a ne se stalno odricati nečega što nije dala. Mi ćemo inzistirati da Vlada poduzme mjere kako stočari ne bi dirali matično stado, jer ako zbog pomanjkanja hrane budu prinuđeni klati junice, doći će do poremećaja na tržištu mesa. Tada će biti velika ponuda mesa i cijene će padati, a ne rasti kako se najavljuje - objašnjava Brlošić.
Hrvatska poljoprivredna komora zato od Vlade traži da stočarima odmah nabavi jeftinu stočnu hranu iz uvoza preko Državnog ravnateljstva za robne zalihe.
Tu hranu seljacima bi prodavali po povoljnim cijenama, kada cijena kukuruza naraste.
Seljaci će od ministra Jakovine tražiti da im vrati 50 lipa potpore koja se isplaćivala proizvođačima mlijeka da bi premostili vrijeme do nove vegetacije.
- Ako želimo spasiti stočni fond ovim mjerama, država će morati dati oko 400 milijuna kuna. Nadamo se da će premijer imati razumijevanja za probleme proizvođača hrane, kao što ga je imao i Ivica Račan kada je 2003. nakon katastrofalne suše pomogao seljacima intervenirajući sa 400 milijuna kuna - ističe Brlošić.
Robne zalihe
Da bi država preko Ravnateljstva za robne zalihe trebala intervenirati na tržištu slaže se i agrarni stručnjak Stipan Bilić.
Kad je u pitanju katastrofalna suša poput ove, smatra Bilić, onda trpi i nacionalna ekonomija kroz gubitak dohotka. No pitanje je koliki je to gubitak, kolike su štete?
- Ukupna vrijednost naše biljne proizvodnje je do sedam milijardi kuna, a na stručnjacima je da utvrde što je rezultat suše, a što obrade zemlje.
Ako su štete katastrofalne, Vlada bi hitno trebala uvesti stočnu hranu te zabraniti izvoz pšenice i ječma.
Politička trgovanja
Pšenica se, primjerice, od seljaka otkupljivala po 1,38 kuna po kilogramu, kada je cijena na europskom tržištu bila 2,20, i sada bi se to moglo vratiti seljacima kroz povoljniju cijenu pšenice koju ne trebamo izvoziti - kaže Bilić i upozorava:
- Što se tiče šteta od suše, treba biti oprezan u baratanju iznosima. Katastrofalne štete treba isplatiti, a sva druga davanja značila bi podmićivanje i političko trgovanje sa sušom. Sjetimo se samo kako je jedne godine ministar Čobanković isplatio 500 milijuna kuna za elementarne nepogode i napravio presedan na koji se sada mnogi pozivaju - objašnjava Bilić.
I dok seljačke udruge i županije već barataju procjenom šteta od suše, od nadležnih stručnjaka iz Ministarstva poljoprivrede jučer se nije moglo doznati kolike su njihove procjene.
Ni ministar Jakovina jučer u obilasku terena nije spominjao nikakve rezultate analiza svojih stručnih službi.