Hrvatske ceste objavile su upravo preglednu situaciju trase planirane brze ceste Dubrovnik - Zračna luka Čilipi kroz Rijeku dubrovačku, javlja Dubrovački vjesnik. Planirana cesta, u profilu brze ceste s dvije trake, išla bi od spojnice u Dolima koja bi se trebala otvoriti ovog mjeseca, pa sjeverno od Slanoga kroz Dubrovačko primorje. Umjesto strmog uzmorskog terena izabran je lakši i ravniji teren dolinom pored Mrčeva i Gromače sve do čvora "Dubrovnik zapad" gdje bi dio prometa nastavio prema Zračnoj luci, dok bi se promet prema Gradu sspuštao današnjom cestom od Osojnika na postojeći Most Dubrovnik.
S mosta bi cesta dalje vodila do kružnog toka iznad Batahovine, pa potom kroz tunel koji bi se probio sve do košarkaškog igrališta na Kantafigu. Naime, stručnjaci su procijenili da sav gradski promet koji dođe do tog igrališta, u 95 posto slučajeva izlazi iz grada, pa je upravo da točka odabrana za tunel. Prednost te pozicije i što nema kuća koje bi trebalo rušiti, a u Hrvatskim cestama neslužbeno kažu da se ne bi moralo izgubiti ni igralište koje se može podići iznad ulaza u tunel.
Gradski vijećnici donijeli su u veljači „Deklaracija protiv projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik – Zračna luka Ćilipi koji bi trebao prolaziti kroz područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i preko izvora rijeke Omble“, pa treba kazati da je razmatrana i ideja da cesta ide sjevernim ili južnim obroncima Srđa. Sa sjeverne, gradske strane cesta bi doista bila "prst u oko". Da bi išla južnim obroncima Srđa trebalo bi napraviti novi most ili srušiti postojeći koji je već postao "landmark" bez kojeg se više ne može zamisliti niti jedna fotografija zapadnog ulaza u grad. K tome, novi most, pored ovog današnjeg trebalo bi, zbog konfiguracije terena, izvesti na visini od oko 100 metara. Tehnički je to izvedivo, makar bi ružno izgledalo, ali bi podrazumijevalo ne samo visok, nego i veoma dug most. Bila bi to investicija usporediva s onom u Pelješki most, kažu stručnjaci s kojima smo razgovarali. Iz tog razloga je izabrana trasa koja bi se usjekla u brdo iznad Mokošice.
Od čvora Dubrovnik zapad, cesta bi iza Mokošice i Prijevora išla bi prema današnjem mostu u Rožatu, gdje bi se par metara sjevernije od postojećeg mosta, i nešto iznad, napravio vijadukt Ombla dug 508 metara. Važno je napomenuti da bi se taj most napravio južnije, odnosno nizvodno od samog vodocrpilišta pa ga ne bi ugrožavao, smatraju prometni stručnjaci. Dubrovačka obilaznica potom bi išla sjeverno od Komolca do iznad Čajkovice gdje bi se gradio čvor Komolac koji bi primarno služio skladišnoj zoni u Komolcu i stanovnicima tog dijela Rijeke dubrovačke.
S čvora Dubrovnik istok, Grad bi dobio i istočni pristup brzoj cesti. Promet iz istočnog dijela Grada prema aerodromu bi se peo na današnju magistralu preko izlaza kojeg već koristimo. Potom bi, negdje u visini hotela Argentina, cesta ulazila ulazila u tunel dug 2120 metara koji vodi do čvorišta Dubrovnik istok, jugoistočno od Knežice. Sam ulaz u tunel izveo bi se usijecanjem u brdo, a onda bi se pokrio ozelenjenom galerijom, tako da ne bi bio osobito vidljiv iz povijesne jezgre, odnosno ne bi trebao imati osobiti utjecaj na vizuru zaštićene povijesne jezgre.
Ovisno o tome u kojem dijelu Grada žive, Dubrovčani bi tako imali dva brza izlaza na obilaznicu koji bi ih vodili prema aerodromu ili prema Stonu, što je važno i za hitne službe. U oba slučaja priključak na brzu cestu vremenski bi se isplatio u odnosu na kretanje postojećom magistralom kroz Zaton prema Stonu ili kroz Župu prema aerodromu.
I Župljani bi dobili tri manja čvorišta od kojih bi jedno vodilo kroz Mandaljenu do Kupara. Nakon čvora Cavtat, jedan krak nove ceste bi se spuštao do ispod zapadnih aerodromskih svjetala i nastavljao prema aerodromu, dok bi ostali promet prema Crnoj Gori i Albaniji išao sjeverno od piste prema Ivanjem brdu te bi se dalje prema istoku vratio na ravni dio današnje magistrale koja vodi prema granici.
Na istočnom izlazu iz grada, promet prema aerodromu peo bi se na današnju magistralu preko postojećeg izlaza, a onda negdje u visini hotela Argentina ulazio u tunel dug 2120 metara koji vodi do čvorišta Dubrovnik istok jugoistočno od Knežice.
Važno je napomenuti, da su inženjeri Hrvatskih cesta uspjeli cijelu opisanu trasu izvesti tako da ne prijeđu preko naseljenih kuća, doznajemo iz našeg izvora.
U predloženom rješenju vidljivi su čvorovi ‘Dubrovnik zapad‘ kod Pobrežja i ‘Dubrovnik istok‘ kod Šumeta, piše Dubrovački vjesnik.
