Pitaju se trebaju li popisivaču odgovarati na adresi na kojoj su formalno prijavljeni, ili u stanu u kojem zapravo žive te hoće li snositi posljedice ako priznaju da su nelegalno podstanari. Isto se pitaju i stanodavci kao i osobe - najčešće tete, stričevi i prijatelji - koje su prijavile na svojoj adresi podstanare, iako je njihova prijava zapravo lažna.
Realna slika
Nikakvog straha od bilo kakvih zakonskih posljedica nema, poručuju iz Državnog zavoda za statistiku.
Cilj je Popisa stanovništva utvrditi stvarno stanje te mole građane da popisnicu ispune tamo gdje doista žive, jer popisivače i statističare ne zanima gdje su prijavljeni i što formalno tvrde državnom aparatu. Njima je važno utvrditi realnu sliku Hrvatske.
Osobni podaci uzimaju se pak samo iz praktičnih razloga, kako se jedna osoba ne bi dva puta popisala, što se redovno događa upravo zbog bojazni stanovništva. Stoga nije, primjerice, čudno da se netko tko živi u Zagrebu kao podstanar, a još je uvijek prijavljen kod roditelja u Karlovcu, popiše u Zagrebu, a da za njega popuni podatke i mama u Karlovcu. Osobni podaci koriste se isključivo kako bi se izbjegla takva dupliranja.
Samo u skupnom obliku
- Individualni podaci prikupljeni popisom službena su tajna i kao takvi neće se ni objavljivati niti prosljeđivati bilo kome za bilo kakve svrhe. Podaci će se prikazivati isključivo u skupnom obliku - poručuju u DZS-u.
Drugim riječima, popisivače ne zanima je li podstanar NN obavio sve što zakon propisuje, njima je cilj utvrditi koliko u Hrvatskoj točno ima podstanara. NN je samo jedan od njih - broj, kojem ime za popis stanovništva nije bitno.