Nakon što je istarska županijska ustanova Natura Histrica na čelu sa Silviom Buttignoni podigla u zadnje vrijeme tridesetak kaznenih prijava za bespravno sagrađene zgrade za zaštićenim područjima Istre, konačno je građevinska inspekcija izašla na teren. Prije Božića posjetila je bespravno sagrađenu vikendicu u zaštićenom području Palud kraj Rovinja u vlasništvu jedne talijanske obitelji. Ostavila im je na zgradi obavijest da ilegalnu građevinu moraju srušiti. Mala je to pobjeda za Buttignoni, koja je često zbog svog angažmana oko rješavanja nereda u prostoru kojim upravlja dobivala packe iz nadležnih službi, iako ju svi potiho podržavaju.
- Ta ista zgrada ne može biti legalizirana jer je izgrađena na zaštićenom području i nikad neće moći biti legalizirana. Oni su dobili nalog za rušenje još 2003. godine, no zgrada nikad nije srušena. A takvih primjera ima još. Mi smo im poslali kaznene prijave i sada je konačno inspekcija došla. Imam dojam da se nešto konačno po tom pitanju počelo dešavati, iako pitanje je koliko inspekcija u Istri koju čine dva čovjeka može učiniti, kaže nam Buttignoni.
No, ono čega se sada Buttignoni plaši je mogućnost nove legalizacije o čemu se šuška već dosta dugo. Iako nadležni novu legalizaciju nisu najavili, „teren” kao da zna više jer se i dalje gradi punom parom. A oni „pametniji” postavljaju i cerade na zemljištu u slučaju novog snimanja iz zraka kako bi mogli biti evidentirani da nešto na zemljištu postoji. Naime, upravo na temelju zračnih snimaka od prije 2011. godine bilo je moguće do 30. lipnja 2018. predati zahtjeve za legalizaciju.
Buttignoni nam kaže da unutar struke kruži anketa da se izjasne o prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Temeljem tih izmjena, koje su u saborskoj proceduri od 18. veljače 2022., omogućilo bi se predavanje novih zahtjeva za legalizaciju. U tom prijedlogu zakona stoji da bi se ukinuo rok za podnošenje zahtjeva prije svega zbog potresom pogođenih područja. Taj je prijedlog bio na prvom čitanju, a kako smo čuli od jednog saborskog zastupnika, nije baš doživio odobravanje. Stoga se nada da takav zakon neće biti donesen jer bi za Istru značio katastrofu, a i ostatak Jadrana.
To isto misli i Buttignoni koja je ogorčena zbog te mogućnosti gledajući što se događa na zaštićenim područjima.
- Legalizacija ilegalne gradnje je najveća pogreška naše države. Kratkoročno predstavlja zaradu za državu, a dugoročno gledano, to je veliki problem i veliki trošak. Legalizacija je nagrađivanje nekoga tko je u startu prekršio zakon. To je kao da lopovu pokloniš neki novac jer je par godina prije krao. Što se manje ruši ili čak legalizira, to se bespravna gradnja više množi. Ilegalna gradnja je uzela maha nakon legalizacije iz 2011. godine. Što će biti u buduće ako ide nova legalizacija? Anarhija, smatra ona. Upozorava i na budući ekocid, klimatske promjene i štete koje potom pogađaju lokalno stanovništvo koje od svega na kraju nema ništa osim devastacije prostora i „raubanja” infrastrukture. Predlaže da se umjesto toga ponovno vrati javni fond za rušenje ilegalne gradnje koji bi omogućio da se provedu veće akcije od strane države, a ne da se čeka same investitor da sruše zgrade, a mnogi to nikad ne učine.
Zato najnoviju odluku Grada Vodnjana, koji se konačno uhvatio u koštac s ilegalnom gradnjom, itekako pozdravlja. Naime, Vodnjanci, koji još od 80-ih muku muče s ilegalnom gradnjom i turizmom na crno u ilegalnim naseljima mobilnih i inih kućica uz more s pogledom na Brijune, počinje micati s poljoprivrednog i šumskog zemljišta mobilne objekte. Prvo počinju s kaznama koje iznose oko 200 tisuća kuna.
- Danas su komunalni redari na terenu i pišu zapisnike koje potom predaju našim gradskim djelatnicima koji dalje pokreću postupak protiv svih koji krše gradske propise. Dakle, najprije idemo u proceduru, a tek ako se i objekti ne maknu, idemo u njihovo uklanjanje. Vjerujem da će svi koji ih imaju, to sami učiniti. Rok za uklanjanje je desetak dana, kaže nam Pastrovicchio. Inače, na području Vodnjana je sigurno između dvije i tri tisuće takvih objekata, većinom uz obalu. Najprije su počeli s područjem naselja Mandriol, a obilaze i područja gdje su tek došli bageri po javljanju građana.
- Želimo u startu spriječiti bilo kakvu gradnju dok je to još u našoj nadležnosti. Želim upozoriti ljude da se to ne smije raditi. Što se tiče građevinske inspekcije, ona nije bila već dugo na našem terenu, a nadamo se da će brzo izaći i da ćemo na stol dobiti konkretna rješenja o rušenju.
- Na našem je području bilo oko 2 tisuće zahtjeva za legalizaciju u sklopu kojih je bilo i više lokacija pa dolazimo do puno većeg broja ilegalnih građevina. Nismo riješili oko 800 zahtjeva za koje vjerujem da će biti odbačeni, kazao nam je vodnjanski gradonačelnik.