POBUNA PROTIV REZANJA OPĆINA Načelnici: 'Ostavite nas na miru, radije spajajte županije!'

ZAGREB - Ništa ne znamo o spajanju općina niti nam je itko s državne razine prezentirao kojim bi općinama bilo preporučeno dobrovoljno spajanje. Znamo samo da se spominje finski model - priznalo nam je nekoliko načelnika općina s kojima smo razgovarali nakon što je iz Vlade, po tko zna koji put, najavljena reforma lokalne samouprave. Do kraja godine bi, prema najavama potpredsjednika Vlade Branka Grčića, trebao biti izrađen model poticanja dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave, prvenstveno općina. Načelnici nekoliko općina iz različitih političkih opcija podijeljeni su oko ideje o dobrovoljnom spajanju - neki su izričito protiv, a neki ne bi imali ništa protiv.

Pitanje je, međutim, hoće li ta ideja i zaživjeti jer nije prvi put da iz Banskih dvora, od različitih garnitura, slušamo da treba smanjiti broj općina s obzirom na to da ih na 4 milijuna stanovnika imamo čak 428. Usporebe radi, puno bogatija Danska s više stanovnika ima tek 97 općina. Ne bi bio problem u broju općina da se sve one mogu same financirati. No, neke ne zarađuju dovoljno ni za plaće zaposlenika.

Nema još detalja

Ekonomski institut izradio je svojevremeno studiju kojom je preporučio ukidanje općina s manje od 2 tisuće stanovnika, a takvih je 154. Finska je s rezanjem broja općina krenula prije deset godina i sa 444 smanjila ih na 320, odnosno za 28 posto. Europska komisija u izvještaju za 2014. godinu nije potvrdila da je takav model reforme dao rezultata.

Ima li onda šanse sličan model zaživjeti u Hrvatskoj i što misle načelnici općina? U Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova koje je nositelj tog projekta kažu da se na modelu još radi pa je preuranjeno govoriti o detaljima. Potpredsjednik Vlade Grčić priznao nam je da još nisu na lokalnoj razini provjerili koje bi bile spremne samoinicijativno se udruživati.

- Prvo u idućim tjednima i mjesecima moramo osmisliti taj mehanizam, a onda ćemo ga testirati među jedinicama lokalne samouprave - rekao nam je Grčić.

Ako je suditi po reakcijama načelnika siromašnih općina od kojih se očekuje da se spoje s općinom u boljoj financijskoj situaciji, to baš i neće ići tako jednostavno.

- Neka Vlada osigura da se provode zakoni koje je donijela pa će trebati s manje novca pomagati općine i neće ih trebati spajati. Evo, zakonom su odredili da općinama od 1. siječnja ove godine od prihoda NP Plitvice, gdje se nalazi Park, pripada do 6,5 posto tog novca. Međutim, do danas nisu rekli hoće li to biti 2, 4 ili 6,5 posto i mi te prihode ne dobivamo - žali se načelnik Saborskog, HDZ-ovac Marko Bičanić.

- Siromašnije bi se općine trebale spajati sa susjednim općinama koje su u boljoj financijskoj situaciji. A što ako u okruženju nemate takvih općina? Pa kad spojite dvije siromašne, dobit ćete jednu megasiromašnu - upozorava načelnik Saborskog koje ima 634 stanovnika i troje zaposlenih.

Neka budu efikasne

S njim se slaže i načelnica Općine Trnava Irena Mikić iz HDSSB-a, čija općina ima oko 1600 stanovnika i dvoje zaposlenih u Općini.

- Pitanje je koja bi bogatija općina pristala spojiti se sa siromašnom. Bojim se da bi spajanjem naše općine s nekom koja je u boljem položaju potrebe naših stanovnika pale u drugi plan - kaže Irena Mikić.

Niti HNS-ov načelnik Jagodnjaka Anđelko Balaban nije sklon ideji spajanja.

- Puno važnije od ukidanja općina je učiniti ih efikasnijima. Treba normirati svako radno mjesto, ali i delegirati općinama još neke poslove, odnosno proširiti ovlasti. Ukidanjem općina samo bismo dodatno centralizirali državu. Bolje je da ukinemo županije - smatra Balaban.

Jedini koji je za spajanje općina je nezavisni načelnik Civljana Petar Preočanin.

- Zašto ne? Mislim da bi nam bilo bolje i da bi to bilo na dobrobit obje općine koje se spajaju - tvrdi Preočanin.

No, on, kao i nitko od ostalih načelnika s kojima smo razgovarali, ne bi pristao da u općinama koje se ne mogu samostalno financirati načelnici budu volonteri.