Na najvećem sudu u državi - Općinskom građanskom sudu (OGS) u Zagrebu - ozbiljno kuha. Pritisnuti zahtjevima Ministarstva pravosuđa i uprave koje je povećalo norme, novim sustavom plaća prema kojem će im primanja biti manja nego savjetniku na Vrhovnom sudu, katastrofalnim radnim uvjetima i sa sve manje službenika koji odrađuju tehnički dio posla, suci su raspoloženja koje bi ih sutra moglo odvesti u štrajk.
Iscrpljeni su, na rubu živaca i posebno im smeta način na koji se od njih traži još veća učinkovitost. Osjećaju da im Ministarstvo prijeti stegovnim postupcima, da ih se zastrašuje i upravo je to razlog da ne budu tiho. Iz neslužbenih razgovora sa zagrebačkim sucima doznajemo pet ključnih razloga za nezadovoljstvo, pri čemu su plaće tek na predzadnjem mjestu.
Na prvom mjestu je softver sustava eSpis u kojemu suci rade. - Sudac mora ispuniti normu, a kako da je ispuni ako od 220 radnih dana koje sudac ima eSpis ne funkcionira 60 dana!? - pita se jedan od naših sugovornika. Zanimali su nas točni podaci o tome koliko je eSpis izvan funkcije, no glasnogovornik OGS-a, sudac Ivan Borković kaže da ih nemaju.
- Točno je da sustav eSpis povremeno ne radi ili radi usporeno, što usporava i rad sudaca, međutim, nemamo podatak o točnom broju sati/dana tijekom godine koliko eSpis nije ispravno radio s obzirom na to da je najčešće riječ o prekidu rada eSpisa ili usporenom radu eSpisa u trajanju od manje od sat vremena do nekoliko sati uzastopno - rekao je i uputio nas na Ministarstvo.
Ispunjavanje norme
U Ministarstvu pak tvrde da su zastoji u radu sustava eSpis kratkotrajne prirode, da se promptno rješavaju i nisu presudan faktor u ispunjavanju sudačke norme. U prilog ističu podatak da u prvih devet mjeseci ispunjavanje norme sudaca OGS-a u Zagrebu iznosi u prosjeku 93 posto.
Drugo što suci ne mogu više podnijeti su radni uvjeti. - Radimo na gradilištu, a za nedavnog kišnog vremena u sudskoj pisarnici je bilo osam stupnjeva. Što će tek biti zimi?! - opisuje jedan od sudaca.
- U tijeku su radovi na obnovi zgrade. Suci se (kao i ostali zaposlenici) privremeno sele iz prostorija koje se obnavljaju u druge prostorije u istoj zgradi, povremeno je prisutna buka te je često potrebno provoditi promjene u organizaciji načina rada suda - kaže Borković i dodaje da o problemima komuniciraju s Ministarstvom. Ministarstvo pravosuđa i uprave kaže da se adaptira 7. kat, a projekt povećanja energetske učinkovitosti zgrade suda je vrijedan 133 milijuna kuna.
Radovi u tijeku
- Demontirat će se postojeća fasada i kamene obloge, postaviti nova fasada i potpuno zamijeniti sustav grijanja i hlađenja u zgradi poznatoj kao Palača pravde. Izgrađena je 1970. godine, a ovo je prva značajnija obnova od njene gradnje - kažu u Ministarstvu i napominju da su na zadnjem sastanku predložili premještaj dijela suda.
Treća stvar koja suce tjera u očaj je činjenica da nemaju s kim raditi jer službenici stalno odlaze. Iduće godine deset zapisničarki ide u mirovinu, a teško će zaposliti nove jer malo tko želi raditi taj posao za 4000 kuna.
Manjak službenika, posebno zapisničara, ističe i sudac Borković navodeći da to utječe na funkcioniranje suda. - Službenici u velikom broju odlaze, a na natječaje i oglase za radna mjesta službenika na sudu javlja se manji broj ljudi od onog koji je sudu potreban.
Na to se višekratno ukazivalo Ministarstvu pravosuđa i uprave, koje nas je obavijestilo da je svjesno problema i najavilo povećanje plaća službenika - kaže glasnogovornik. Borković potvrđuje i da je najavljeno smanjenje koeficijenata plaća sudaca izazvalo val nezadovoljstva pa su se obratili Ministarstvu.Tamo su im objasnili da je to nužno zbog izjednačavanja osnovice za izračun plaća sudaca i službenika i obećali da će plaća sudaca u početku ostati nepromijenjena, dok će u nastavku rasti u skladu s rastom osnovice za izračun plaća službenika.
Borković, međutim, kaže da je plaća suca prvostupanjskog suda već sada niža od plaće višeg sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu i sudskog savjetnika - specijalista na Vrhovnom sudu. Od Ministarstva pravosuđa za sada imaju obećanje promjene i pravednijeg sustava plaća.
Suci su ljuti i zbog edukacije. Dužni su se usavršavati, a kažu da ne mogu jer su radionice i seminari predviđeni za mali broj ljudi. Kažu da je Pravosudna akademija za njihov sud u tri navrata organizirala radionicu na temu ZPP-a, ali za samo šest sudaca po radionici! Glasnogovornik to smatra najmanjim problemom, premda se događa, posebno kod interesantnih tema, da broj sudaca koji žele pohađati radionicu premašuje broj mjesta rezerviranih za njihov sud.