Po tome kako Marić kroji namete ispada da je kod nas bolje biti lopina nego pušač

Dizanje trošarina na duhanske proizvode očekivani je potez. Gospodarstvo je u krizi, sve se manje novaca slijeva u državnu blagajnu, a izdaci rastu. Negdje treba uzeti, a na početku se uvijek ide tamo gdje najmanje boli. Dizanje nameta na ružne i štetne navike neće naići na previše otpora, a jedino na što ministar financija Zdravko Marić mora paziti je da se BAT ne povuče iz Tvornice duhana Rovinj jer bi njezino zatvaranje, posebno sada, bilo katastrofalno.

Sigurno neće ostati na cigaretama, nego će u razdoblju koje dolazi biti sve više poskupljenja i raznih parafiskalnih nameta. No, ono što je privuklo manje pažnje, a daleko je šira i važnija priča od porezne politike, odnosi se na najavu ministra financija Marića o povećanju poreza na nesrazmjer između imovine i prihoda.

Do sada se takav imetak oporezivao po stopi od 54 posto, a od sada će se po stopi od 60 posto. U samoj najavi koju je u subotu objavio i razradio HTV ne bi bilo ništa sporno da se u prilog nije uključio i ravnatelj Porezne uprave, Božidar Kutleša.

- U posljednjih deset godina Porezna uprava uočila je nesrazmjer između imovine i prihoda kod 1600 građana. Po završetku nadzora kod njih 600 dokazano je porijeklo prihoda, najčešće je to naslijeđe, dok je za ostalih tisuću pokrenut daljnji postupak - pohvalio se Kutleša vjerojatno nesvjestan da je iznio podatak koji je poražavajući za instituciju kojoj je na čelu.

Dakle, Porezna uprava u cijeloj državi godišnje utvrdi samo 160 pojedinaca kod kojih je imetak u nesrazmjeru s prihodima. I prosječni novinar koji ima pristup samo javnim podacima, dakle bitno suženiji nego službenici u Poreznoj upravi, u tjedan dana bi otkrio više nesrazmjera nego što su oni u deset godina.

Uzmimo samo porezne kartice javnih dužnosnika iz kojih se svako malo otkrije da netko od obnašatelja javne vlasti petlja s imovinom, bilo da nešto skriva ili da je čudan izvor stjecanja imetka. Niti jedan od tih slučajeva nije otkrila Porezna uprava, a koliko je poznato, Porezna se njima nije bavila ni nakon medija.

Nadalje, svaki dan kada se čitaju novine u njima se nađe pokoji celebrity što je pozvao fotografe u svoj stan i dao objelodaniti privatnu raskoš od koje ti pamet stane. Nema dana da čovjek ne naleti na takvo što i pita se otkud im novac, gdje je i kad ta ekipa sve to zaradila. Koliko su, recimo, zarade i poreza državi platili razni influenceri koji se slikaju po Bahamima, koji su do korone šopingirali po New Yorku i pili koktele na terasama luksuznih hotela?

Uzmimo pjevače. Godinama je po njihovim prihodima (prijavljenima) ispadalo da su puka sirotinja, a s druge strane se vidi da je to ekipa koja uopće ne živi loše. Svima je, osim Poreznoj, jasno da pjevanje na privatnim zabavama, dočecima novih godina i raznim eventima ide na crno.

Ono što je prosječnom čovjeku jasno kao dan, Poreznoj je komplicirano do bola.

- Ono što je povezano na OIB i svaka nekretnina koja je vidljiva brzo se može detektirati - rekao je za HTV ravnatelj Kutleša i odmah potom dodao jedno veliko "ali". Kaže da isto tako postoji knjiga položenih ugovora koja poreznicima nije dostupna bez da se ode u konkretnu gruntovnicu i vidi što tamo postoji i koji ugovori su zapravo položeni.

Kao da je problem povezati Poreznu upravu s podacima iz knjige položenih ugovora? Sramota je što to još nije učinjeno. Niti je to mudrost, niti bi bila napraviti malu intervenciju u propise i stvari koje stoje naglavačke okrenuti na noge. Naopako je da Porezna uprava, kada uoči nesrazmjer između imovine i prihoda, mora dokazivati da je imovina nelegalno stečena, pa se na tome iscrpljuje i, kako kaže njihov ravnatelj, gubi mnogo vremena.

Zar ne bi onaj kod koga na prvu nije jasno kako je zaradio to što ima trebao dokazati da je sve što ima pošteno? Ovakvim bi pristupom Porezna uprava bila daleko efikasnija nego što je sada, i podnosila bi daleko više kaznenih prijava nego sada.

Ništa od toga nije nuklearna fizika, posrijedi su vrlo jednostavni i logični potezi koji mogu dovesti do dobrih rezultata, ali se iz nekog razloga godinama ne povlače.

Čak i sada kada je dogorjelo do noktiju i treba hitno nešto ubaciti u proračun ide se blago na nelegalnu imovinu. Porez na nju se podiže za samo šest posto, dok se trošarina na grijane duhanske proizvode povećava za 75 posto.

Nije to jedina nejasnoća oko nelegalne imovine. Godišnja izvješća Državnog odvjetništva svjedoče o pozamašnim iznosima koji su zaplijenjeni osumnjičenicima za kaznena djela. Samo u izvješću za 2019. godinu piše da je sud odredio 69 privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi u ukupnom iznosu od gotovo 135 milijuna kuna.

Apsurdno je da će taj iznos godinama biti blokiran i neće se oduzeti sve dok ne završi kazneni postupak i na sudu se ne dokaže da je imetak stečen od kriminala. Umjesto da se odmah otvore civilni procesi u kojima bi sumnjivac trebao dokazati da mu je imovina koju ima stečena zakonito, a ako to ne dokaže, da mu se oduzme.