Plinacro i Gazprom dogovorili trasu Južnog toka kroz Hrvatsku: Gradnja počinje 2015.!

Predstavnici tvrtki Plinacro i Gazprom dogovorili su tehničke detalje trase tranzitnog plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku, doznaje Jutarnji list. Ako ruska Vlada i Gazprom donesu odluku da pravac plinovoda Južni tok umjesto kroz Mađarsku prođe kroz Hrvatsku, njegova gradnja trebala bi početi 2015. godine, tvrde sugovornici.

Jutarnji list ekskluzivno objavljuje lokacije prolaska plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku. - U ovom su trenutku šanse 50:50 da dobijemo tranzitni pravac Južnog toka - kaže sugovornik uključen u pregovore s Gazpromom. Odluka ruske strane očekuje se u sljedeća dva mjeseca jer je Gazprom odlučio da gradnja plinovoda počne u prosincu ove godine. Do tada se mora odobriti i konačni investicijski plan i utvrditi točna ruta magistralnog voda.

Prednost Cro kraka

Plinovod Južni tok prema sadašnjem projektu dugačak je 3600 kilometara i počinje u Rusiji, prolazi ispod Crnog mora, ulazi Bugarsku i dalje kroz Srbiju, Mađarsku, gdje se odvaja u dva kraka. Jedan ide u Austriju, a drugi u Sloveniju i do Italije. No, u posljednjih godinu dana pojavili su se problemi kad je riječ o realizaciji projekta kroz Mađarsku i Austriju. Iako su obje zemlje potpisale ugovore s Gazpromom, danas je ta trasa upitna.

Ulaskom Hrvatske u projekt tranzitni pravac Južnog toka bio bi znatno kraći, čime bi se cijena gradnje smanjila. Prema usuglašenom tehničkom planu između Plinacroa i Gazproma, kroz Hrvatsku bi se gradio potpuno novi plinovod u dužini od 270 kilometara, a vrijednost investicije je 600 milijuna eura. Za njegove se potrebe ne bi koristio postojeći plinovodni sustav jer su profili cijevi koje se sada koriste premalog obujma. Prema najavama, tim tranzitnim plinovodom kroz Hrvatsku bi godišnje prolazilo 30 milijardi kubičnih metara plina. Usporedbe radi, Hrvatska godišnje potroši 3 milijarde kubičnih metara plina. Najveći dio novog plinovoda protezao bi se u koridoru već postojećih plinovoda koji prolaze od istoka do zapada zemlje koji bi samo trebalo proširiti, a samo na nekim kraćim dijelovima utvrdio bi se novi koridor.

Novi osječki koridor

Tranzitni plinovod Južni tok u Hrvatsku bi ušao iz Srbije kod Sotina i preko Vukovara bi bio usmjeren prema Osijeku. Upravo na tom dijelu ne postoje plinovodi i tu bi se izgradio novi koridor. Trasa bi išla dalje u već postojećem plinovodnom koridoru prema Donjem Miholjcu, Virovitici, Novigradu Podravskom, Donjem Vidovcu do Murskog Središća, gdje bi plinovod ušao u Sloveniju. U Donjem Miholjcu napravio bi se priključak na postojeći plinovod koji vodi prema Slobodnici, čime bi se omogućila nabava plina iz Južnog toka za domaće kupce. Gradnja bi prema planu trebala početi 2015. i trajala bi godinu dana. Radove bi izvodili domaći građevinari s iskustvom u gradnji u plinovoda. U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj su domaće tvrtke izgradile 1000 kilometara plinovoda.

Do početka gradnje trebala bi se riješiti potrebna dokumentacija, što uključuje i osnivanje tvrtke Južni tok - Hrvatska, koja bi bila investitor i upravljač. Vlasnički odnos u omjeru 50:50 dijelili bi Plinacro i Gazprom, a Gazprom bi bio taj koji bi zakupio kapacitete plinovoda. Akti o osnivanju zajedničke kompanije su u završnoj fazi. Ta tvrtka bi investirala 600 milijuna eura u izgradnju , a svaki suvlasnik bi investirao 300 milijuna eura.

Prihod 24 mil. dolara

Procjena je da bi Plinacro mogao investirati 100 milijuna eura u gotovini, a 200 milijuna eura bi se osiguralo kreditima. S obzirom na to da bi Gazprom zakupio kapacitete plinovoda, problema s dobivanjem kredita ne bi trebalo biti. Financijski bi se projekt trebao isplatiti u 15 godina, a svaka sljedeća godina bila bi čista zarada. U slučaju tranzitnog pravca, Hrvatska je ta koja bi naplaćivala transport plina. Prema analizama, Plinacro bi od naplate transporta plina godišnje uprihodio 8 posto ukupne investicije, odnosno oko 24 milijuna eura.

Alternativni projekt tranzitnom pravcu je dobavni pravac Južnog toka. Njime bi Hrvatska dobila samo još jedan dobavni pravac, ali ne bi bilo zarade od tranzita. U tom bi slučaju plinovod u također ušao kod Sotina i dalje bi prolazio trasom postojećeg Janafova naftovoda.