ZATIŠJE

Plenković vs. Milanović - kraj polemike, ali ne i kraj netrpeljivosti...

Predsjednik sigurno neće zašutjeti i planira, kako smo saznali, iz dana u dan otvarati nove teme i ukazivati na svaki Vladin propust
Zoran Milanović i Andrej Plenković
 Goran Mehkek/Cropix

Jutarnji je list u subotu 24. listopada izašao s velikim apelom "Dosta" na naslovnici. Iznad velikih masno otisnutih slova bile su fotografije predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, a ispod poruke "Dosta" bio je ispisan podnaslov: "Sazivali izvanredne presice na kojima su razmjenjivali optužbe". Taj su dan i druge novine izašle sa sličnim apelima na svojim naslovnicama, poručujući dvojici nositelja izvršne vlasti da javnost više ne želi slušati njihova osobna prepucavanja i vrijeđanja preko medija, posebno u vrijeme kada je zemlja pogođena zdravstvenom i ekonomskom krizom.

Od tog je dana premijer Plenković - koji je još večer prije na izvanrednoj konferenciji za novinare, sazvanoj kako bi odgovorio Milanoviću, tvrdio da neće šutjeti, unatoč takvim savjetima svojih suradnika, jer se mora znati istina - promijenio ploču.

Nova stranica

Tu istu subotu Plenković je u Vladi okupio ministre kako bi raspravljali o nacionalnoj strategiji razvoja Hrvatske do 2030., dokumentu ključnom za povlačenje 22 milijarde eura iz EU.

Kad je sastanak, koji je trajao skoro cijeli dan, bio gotov, novinari su ga pitali da se referira na najnoviju paljbu koju je na njegov račun tijekom prijepodneva putem Facebooka uputio Milanović. Premijer je odgovorio kako to nije niti vidio, a potom poručio da on nije besposlen ni subotom, da ima važnijeg posla, a to je izvlačenje zemlje iz ekonomske i zdravstvene krize. Plenković je taj dan okrenuo novu stranicu u odnosima s predsjednikom države Zoranom Milanovićem.

No, radi se samo o promjeni taktike prema kojoj premijer više ne ulazi u osobne polemike s predsjednikom, nego prema potrebi to prepušta svojim ministrima. U suštini se, pak, ništa nije promijenilo. Netrpeljivost između Plenkovića i Milanovića još je veća nego što je bila prije, a kohabitacija još tvrđa nego što je to već prvoga dana mandata novog predsjednika najavio Plenković. Suradnja između šefa države i Vlade u ovome trenutku ne postoji, a kako stvari stoje, u skoro vrijeme je neće niti biti. Funkcioniranje vlasti nije ugroženo samo zato što su sva ključna pitanja koja predsjednik i premijer moraju zajednički riješiti zasad zatvorena. Imenovanje ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Daniela Markića riješeno je još početkom godine.

Milanović i Plenković tada su se bez problema složili da Markiću dodijele još jedan mandat na čelu tajne službe. Bez ikakvih problema postignut je i dogovor da načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH bude Robert Hranj te da se za veleposlanika u Srbiju pošalje Hido Biščević. Situacija nije dramatična zato što su ovlasti predsjednika Republike skromne, a tamo gdje je Milanović i mogao imati određen utjecaj, nije ga želio preuzeti. Primjerice, kod nabave vojnih aviona. Vlada je predsjedniku Republike ponudila sudjelovanje u procesu odabira ponuđača, ali on je to glatko odbio. Poručio je, međutim, da će prihvatiti odluku Vlade, ma kakva bila. Kao vrhovni zapovjednik, predsjednik ima najjasnije ovlasti na području vojske i tu bi trebao surađivati s ministrom obrane. No, kako je ministar obrane Mario Banožić i sam ušao u sukobe s predsjednikom Milanovićem, napetost se preselila na sustav upravljanja vojskom.

Najprije je predsjednik prozvao ministra da se ne odaziva na brifinge u Ured predsjednika sa šefom države i načelnikom Glavnog stožera OSRH Hranjem, da bi mu ministar odgovorio kako se na svaki uredni poziv odazvao. Najnovija prepucavanja uslijedila su nakon Milanovićeva poziva da zajedno polože vijence u povodu blagdana Svih svetih. Nakon što su predsjednik Sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković izbjegli zajedničko pojavljivanje s Milanovićem, stvar se opet spustila na Banožića. Ministar je s Pantovčaka prokazan kao osoba koja je bila odgovorna za organizaciju polaganja vijenaca koje je trebalo biti zajedničko uz Počasnu bojnu, ali je sve preokrenuo po nalogu svoga šefa Plenkovića.

Dakako da je ministar to odbacio, a onda ga je Milanović "počastio". - Ni s kim se ja nisam prepucavao, nisam ni spominjao ministra u petak. Ali po nalogu onih gore on je morao insinuirati da njegov vrhovni zapovjednik laže. On je ministar, ja sam predsjednik države - rekao je Milanović, uz napomenu da će Banožić zbog toga platiti cijenu. U nastavku polemike predsjednik je još kazao da je ministar obrane potpuni stranac u tom sektoru. - Robert Hranj je za njega Kissinger, a on ga proziva da ne zna raditi svoj posao. To se tako neće raditi. To tako ne može - izjavio je predsjednik. U vrlo neugodnoj situaciji zapravo je načelnik Glavnog stožera Hranj koji se našao između čekića i nakovnja, a tu će poziciju najvjerojatnije zadržati i nadalje. Plenković, koji se izmaknuo iz javnih polemika s Milanovićem, još uvijek ne želi sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) koju je predsjednik zatražio zbog radikalizacije društva što je eskaliralo pokušajem ubojstva policajca na Markovu trgu.

Sjednicu VNS-a predsjednik i premijer trebaju sazvati zajednički. Milanović smatra da je to tijelo s kojeg bi trebali ići zadaci i smjernice državnim tijelima, dok Plenković tvrdi da će VNS, kada ga sazovu, raspravljati o zaključcima o radikalizaciji koje će dotad usvojiti Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti koju vodi ministar Tomo Medved, te Koordinacija sigurnosno-obavještajnih službi. Premda tvrdi da je to nezakonito, Milanović ima vezane ruke i sjednica VNS-a neće se održati dok Plenković tako ne odluči.

Promjena taktike

Svjestan da je premijer promijenio taktiku i da više ne želi s njim ulaziti u javne polemike kroz koje su se prepucavali i vrijeđali na osobnoj razini - kada su frcala predbacivanja za "majku lekarku", "plameni jazavci" i štošta drugo - Milanović također želi promijeniti taktiku. Tako posljednjih dana ne izgovara ništa osobno na premijerov račun, ali počinje otvarati bitna pitanja kao što su nedostatak respiratora, problem onkoloških bolesnika koji su nakon iseljenja iz KB-a Dubrava ostali "zagubljeni" u zdravstvenom sustavu, odluke nacionalnog Stožera civilne zaštite... Predsjednik sigurno neće zašutjeti i planira, kako smo saznali, iz dana u dan otvarati nove teme i ukazivati na svaki propust Vlade Andreja Plenkovića. Uvjeren je da premijer neće moći ostati ustrajan u taktici da mu ne odgovara jer će shvatiti da mu se dovodi u pitanje funkcioniranje sustava. Druga stvar s kojom se računa na Pantovčaku jest da će Plenković morati pregristi i u nekom trenutku sjesti za stol s Milanovićem jer neće moći dopustiti blokadu sustava. Premda odgađa sjednicu VNS-a, ona se na kraju ipak mora sazvati i na njoj moraju biti šefovi države i Vlade koji će raspravljati o problemu radikalizacije društva.

Kada dođe taj trenutak, bit će zanimljivo vidjeti hoće li u četiri oka pred malo publike izmijeniti optužbe koje su iznosili na konferencijama za novinare - Plenković da je Milanović širio laži o njemu koje je potom prihvaćala i njima se služila radikalna desnica u obračunu s Plenkovićem, a Milanović premijeru da je poticao radikalizaciju iz šatora u Savskoj. Imenovanje veleposlanika također je tema o kojoj će morati razgovarati. Trenutačno to uopće nije tema, što zasad nije velik problem jer je otvoreno samo nekoliko veleposlaničkih mjesta, no već iduće godine slika će biti drugačija. Budu li se Plenković i Milanović držali neformalne podjele kvota, onda će jedan drugome supotpisati njihov izbor. Ne bude li tako, promatrat ćemo još jednu rundu borbe između dvojice nositelja izvršne vlasti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2022 18:38