Ugledni portal Politico napravio je veliki intervju s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, s kojim je razgovarao novinar Jacopo Barigazzi.
Na početku opširnog teksta navodi se da je Plenković jedna od omiljenih ličnosti u Europskoj pučkoj stranci (dalje EPP), iako vodi hrvatsku Vladu nešto manje od tri godine. Plenković, piše Barigazzi, ima velike planove koji počinju s hrvatskim predsjedanjem Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine.
Naime, želi zaključiti pregovore o dugoročnom budžetu EU tijekom hrvatskog predsjedanja:
- Naša ambicija je zaključiti pregovore o višegodišnjem financijskom okviru (skraćeno MFF) jer je vrlo jasno da će to dijelom završiti na našem stolu, i da će to biti ključni dosje - rekao je hrvatski premijer. Naime, iako su lideri EU država u prosincu prošle godine postigli dogovor da se proračun EU ispregovara da jeseni 2019. diplomati priznaju da se to vjerojatno neće ostvariti.
Plenković, za kojeg novinar ističe da je bivši diplomat i europarlamentarac, iskoristio je priliku da naglasi svoju predanost snažnijoj integraciji EU. Konkretno, Hrvatska do 2024. godine želi postati članica Schengenske zone i uvesti euro.
- To je moja ambicija do sljedećih europskih izbora... Rekao bih prije Schengen, a potom euro - istaknuo je Plenković.
Proširenje opet na stolu?
Novinar Politica istaknuo je i da će hrvatsko predsjedavanje Europskom unijom biti prilika da se opet pokrenu razgovori o proširenju Unije, temi koju je aktualna Europska komisija čvrsto gurnula u drugi plan (Juncker je još 2014. naglasio da u njegovom mandatu neće biti novog proširenja).
Tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom, lideri EU će se sresti u Zagrebu na summitu država Zapadnog Balkana.
- Vjerujem da će u 2020. nastupiti novi trenutak da zaista vidimo što možemo učiniti u rješavanju otvorenih pitanja između država u regiji. To je i trenutak za novu agendu o njihovoj institucionalnoj dinamici vis-à-vis Europske unije u narednom desetljeću - rekao je Plenković.
No, hrvatski premijer je ipak birao riječi kad je u pitanju evenutualno proširenje EU.
- Ne bih koristio termin "proširenje EU", naročito ne prije europskih izbora... Nitko ne želi spomenuti proširenje, ali bojim se da ćemo, ako EU previše bude okolišao i bude prespor i previše udaljen, vidjeti kako se drugi veliki igrači uključuju u regiji - rekao je Plenković bez da je poimence spomenuo bilo koju državu koja je "bacila oko" na regiju. To uključuje Kinu, Rusiju i Tursku, napominje novinar Politica i dodaje da je Plenković dodao da oni "ne predstavljaju prijetnju, već artikuliraju svoje interese".
Veze s Kinom
Zbog angažiranja kineske kompanije na gradnji Pelješkog mosta, Hrvatska se našla pod povećalom, ističe Barigazzi i podsjeća da je za most Europska komisija izdvojila 357 milijuna eura iz fondova EU, što je 85 posto troškova projekta.
No, suradnja s tvrtkom China Road and Bridge Corporation digla je obrve u trenutku dok se Unija pokušava čvršće postaviti prema Kini, zahtijevajući reciprocitet u pristupu na tržište. Uz to, Hrvatska je u travnju održala i veliki summit zemalja Srednje i Istočne Europe s Kinom. Plenković kaže da ne vidi problem u svojem pristupu prema Pekingu te je dodao da je kineska tvrtka odabrana putem "transparentnog javnog natječaja" te da su zaključci summita u Dubrovniku bili "u potpunosti usklađeni" s onima sa zadnje summita EU i Kine.
- Nije bilo lako objasniti Komisiji da Pelješki most spaja dva dijela države. Ali taj most postat će spomenik članstvu u Europskoj uniji.
Kad je u pitanju spor sa Slovenijom po pitanju granice, Plenković je rekao da Hrvatska ima dobre odnose s Ljubljanom i da je rješenje spora moguće kroz bilateralne pregovore. Hrvatski premijer iskoristio je priliku i da brani Komisiju od optužbi slovenskog premijera Marjana Šareca koji je u nedavnom intervjuu za Politico izjavio da je Komisija naklonjena Hrvatskoj u tom sporu jer je na njenom čelu stranka koja je članica EPP-a (Na čelu Komisije je Jean Claude Juncker, član EPP-a)
- Komisija je uradila jedinu moguću stvar, a to je da nama (Sloveniji i Hrvatskoj, op.a.) ostavi da bilateralno riješimo stvar.
Budućnost Unije
Plenković će u četvrtak biti u Rumunjskoj gdje će zajedno s drugim liderima država članica EU (minus Theresa May) raspravljati o budućnosti Unije, ali i budućim imenovanjima na najvažnije EU pozicije nakon što završe izbori za Europski parlament. Hrvatski premijer nedavno je istaknuo da je "Europa mjesto na kojem se nalaze društva s najvećom jednakosti na svijetu i s najvećom kvalitetom života" te pozvao na postizanje dogovora o migrantima "na takav način da se nijedna EU država ne stavi u težak položaj zbog svojeg geografskog položaja". Također je dodao da želi Europu koja je agilna, a ne fragilna, nastupa zajednički i otvara se prema van.
Kasnije ovog mjeseca, 18. svibnja, Plenković će na predizbornom skupu u Zagrebu ugostiti Manfreda Webera, kandidata EPP-a za mjesto predsjednika Europske komisije. Uz njega će biti i njemačka kancelarka, Angela Merkel.
- On je naš prijatelj i u Zagrebu ćemo pokazati punu podršku za njega - istaknuo je hrvatski premijer.
No, na pitanje je li Weber idealan kandidat za taj posao, Plenković ni nakon tri upita nije dao jasan odgovor, a na pitanje bi li Merkel mogla preuzeti jednu od ključnih EU pozicija, bio je vrlo oprezan.
- To nisam nikad čuo, niti od nje, niti od bilo koje druge osobe kojoj vjerujem... Zasad ne vidim taj scenarij - rekao je Plenković.
Zamoljen da komentira glasine o tome da je i sam zainteresiran za visoku poziciju u EU, jasno je rekao da nije čuo takve glasine i dodao "ja sam premijer Hrvatske, to je moj posao".
