VAŽNA KONFERENCIJA

Plenković: ‘Postoji politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji‘

Obitelji ne razaraju pojmovi iz Istanbulske konvencije, nego nasilje iza zatvorenih vrata, istaknuo je premijer
Andrej Plenković
 Marko Todorov/CROPIX

Sloboda od nasilja je pravo, naglasio je u srijedu premijer Andrej Plenković na konferenciji "Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“ te poručio da u Hrvatskoj postoji politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji.

Sloboda od nasilja je pravo koje je u kontekstu nasilja nad ženama povezano s pravom žena da ostvaruju svoja građanska, politička, ekonomska i sva druga prava i slobode, rekao je premijer u uvodnom govoru konferencije koju u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama organizira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Uklanjanje diskriminacije, neravnopravnosti i stereotipa preduvjet za suzbijanje nasilja

"Ako želimo adresirati izvor nasilja, onda moramo biti svjesni svih područja i vrsta diskriminacije, kao i stereotipa koji u našem društvu još uvijek postoje. Uklanjanje diskriminacije, neravnopravnosti između žena i muškaraca i štetnih stereotipa preduvjet je za suzbijanje nasilja - to nije i ne može biti ideološko pitanje", poručio je.

Obitelji ne razaraju pojmovi iz Istanbulske konvencije, nego nasilje iza zatvorenih vrata, dok se dio društva pretvara da to ne vidi i ne čuje, rekao je Plenković istaknuvši kako želi poslati poruku da postoji politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji.

"Svjestan sam da ona sama nije dovoljna kao što nisu ni mjere koje smo dosad poduzeli. Ali vjerujem da su i te mjere pokazatelj da želimo promijeniti stvari na bolje, stvoriti društvo u kojem se institucijama vjeruje, nasilje ne tolerira, a počinitelji kažnjavaju", izjavio je.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama proglašen je u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu 1999. godine - Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec te ranjenu zapisničarku Stanku Cvetković.

"Od tragičnog događaja prošlo je više od 20 godina, no on ostaje jednako strašan i neshvatljiv - najteži i najbolniji za obitelji ubijenih žena, a najporazniji za sustav u kojem se tako nešto moglo dogoditi", rekao je Plenković i upozorio kako u tih 20 godina prečesto svjedočimo nasilju nad ženama i gledamo razoran utjecaj nasilja ne samo na žrtve, već i društvo u cjelini.

Uz šutnju o problemu razina nasilja je rasla

Osim osuda koje slijede nakon svakog takvog događaja, ova tema je samo povremeno i prigodno bila u fokusu raznih vlada i stranaka koje su bile na vlasti i u opoziciji, dodao je premijer ocijenivši kako je taj problem bio zanemaren, guran pod tepih, o njemu se šutjelo, a za svo to vrijeme razina nasilja je rasla.

Uz drugačiji pristup aktualne Vlade i političku volju za borbu protiv nasilja, koji su tu temu napokon stavili u fokus javnosti, Plenković ističe suradnju sa civilnim društvom i ratifikaciju Istanbulske konvencije.

Obraćajući se predstavnicima nevladinih organizacija, koje su bile glasne i uporne i svakodnevno rade na osvješćivanju i suzbijanju nasilja nad ženama, djecom i u obitelji, Plenković je poručio kako je Vlada prepoznala i cijeni njihovo iskustvo, znanje i doprinos.

Podsjetio je na polemike koje je izazvao proces ratifikacije Istanbulske konvencije, uključujući i podijeljenosti u društvu, Hrvatskom saboru, pa i u HDZ-u. "Razlozi za protivljenje bili su od neupućenosti i neznanja, do krivih interpretacija sadržaja Konvencije, njezine svrhe i dosega, kao i posljedica njezine primjene", rekao je.

Razloge za protivljenje ratifikaciji, kaže, Vlada je otklonila usvajanjem Interpretativne izjave, a "populističke, iracionalne i ponekad nevjerojatne konstrukcije opovrgnulo je vrijeme".

Nije se dogodilo ništa od onoga čime su pojedinci i populističke stranke zastrašivali ljude, ustvrdio je, već je potvrđivanjem Konvencije poslana važna politička poruka da je nasilje nad ženama i u obitelji u Hrvatskoj neprihvatljivo.

No iako je Vlada u protekle tri godine poduzela niz mjera, pokazatelj da naš sustav borbe protiv nasilja nije dobar i ne zadovoljava standarde propisane Konvencijom su problemi u praksi i na terenu, upozorio je.

Stoga i dalje postoji znatan prostor za jačanje i dizanje tih standarda, što u stvari znači daljnju provedbu Konvencije, bolju suradnju svih nadležnih resora, veći angažman i veću političku i javnu vidljivost te teme.

Porast kaznenih djela nasilja u obitelji u vrijeme pandemije

Plenković je upozorio da u Hrvatskoj, u vrijeme pandemije covida-19, bilježimo rast kaznenih djela nasilja u obitelji, dok s druge strane broj prekršajno prijavljenih osoba kontinuirano pada.

"Žrtve nasilja su u prevladavajućem broju žene, a nasilje se najčešće događa u obitelji i među bliskim osobama. Posebno nas zabrinjava rast broja femicida", rekao je.

U posljednje dvije godine za više od 50 posto porastao je broj ubijenih žena i to u oba ključna parametra - u broju ukupno ubijenih žena i u broju žena koje su ubili bivši ili sadašnji partneri.

Ti trendovi nisu dobri, a jedini način na koji ih možemo preokrenuti je integrirani pristup koji uključuje suradnju svih državnih i pravosudnih tijela, ali i civilnog društva i medija, poručio je Plenković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:37