Premijer Andrej Plenković u Bruxellesu je nakon sjednice Europskog vijeća dao izjavu novinarima.
Premijer je ponovno govorio o energentima i tome kako bi Hrvatska mogla postati "energetski HUB" za srednju Europu.
“Završilo je još jedno izvanredno Europsko vijeće posvećeno temama energetike, hrane, obrane i Ukrajine. Glavna tema bilo usuglašavanje članica oko šestog paketa sankcija. Usuglasili smo se i još jednom pokazali jedinstvo EU-a. Dogovoreno je da režim uvoza naftnih derivata do kraja ove godine bude postojeći za sve, a ovaj režim stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine. Bitno je, na liste restriktivnih mjera bit će uvršteno još nekoliko osoba, Sberbanka je uključena. Možemo reći da je EU danas još jednom pokazala jedinstvo. Što se tiče Hrvatske, ono što je posebno važno, cijela ideja je bila da Hrvatska postane regionalni energetski HUB. Na tom tragu možemo biti izrazito zadovoljni jer će kapaciteti i nova ulaganja u povećanja kapaciteta LNG terminala omogućiti Hrvatskoj, ne sam nacionalnu sigurnost opskrbe nego i doprinos čitavom EU naporu napuštanja fosilnih goriva iz Rusije”, rekao je, piše N1.
“Što se tiče dogovora, obavijestili smo Europsku komisiju vrlo detaljno o kapacitetima jadranskog naftovoda koji u ovom trenutku može prevoziti 11,4 milijuna tona u vrlo povoljnom načinu investiranja. Taj kapacitet se na godišnjoj razini može dići do 25,6 milijuna tona, što znači da bismo omogućili dostavu nafte za Mađarsku i Poljsku u dovoljnim količinama. To je prilika da se JANAF u pregovorima pozicionira. Time kapitaliziramo položaj Hrvatske i Krka. Mi smo stvari stavili na stol onakve kakve jesu.
Mi smo u pripremi ovog Europskog vijeća održali niz sastanaka sa svim ključnim akterima u Hrvatskoj. Postoje planovi da se investira u nadogradnju postojećeg broda, LNG Hrvatska i mi bismo s odgovarajućom investicijom mogli doći do podizanja postojećih kapaciteta, koji su izvorno bili 2,6 milijardi kubika, na čak 6,1 milijardu kubika plina koji bi dolazio brodovima kao ukapljeni plin u Hrvatsku. Nakon toga bez problema možemo osigurati opskrbu ne samo za Hrvatsku nego i Sloveniju, BiH, Mađarsku… Hrvatska ovaj trenutak koristi ne samo za zaštitu nacionalnih interesa nego i za preuzimanje regionalne uloge”, kaže.
Rekao je i kako je svima objasnio postojeće kapacitete kao i ulaganja.
Komentirao je i izjavu srbijanske premijerke Ane Brnabić da je Hrvatska etnički najčišća zemlja Europe:
“Hrvatska poštuje prava nacionalnih manjina. Potpredsjednica Vlade je Anja Šimpraga, bio je Boris Milošević, prisustvo svih predstavnika manjina kontinuirano u različitim segmentima vlasti govori kakva je naša politika. Politika rješavanja otvorenih pitanja, politika istine, politika procesuiranja ratnih zločina, politika pronalaska nestalih. Teze o tome da je Hrvatska etnički čista su smiješne. Da jesmo, niti bi oni bili u Saboru, niti bi sudjelovali u vlasti. Naša politika je politika uključivanja, tolerancije i pomirbe, ali prije svega putem istine. Bez istine teško da možemo ići naprijed nakon velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku”, kaže.
Ponovio je da treba biti na pravoj strani povijesti što se tiče invazije na Ukrajinu.
“Mi vodimo politiku u interesu Hrvatske i pravde. Ne vodimo politiku koja bi trebala ići na ruku agresora, odnosno Rusije''.
Odbacio je ocjene predsjednika Zorana Milanovića da sankcije protiv Rusije nisu učinkovite i da samo štete europskim građanima, optuživši ga da ide na ruku ruskom agresoru.
Milanović je ranije u utorak rekao da europske sankcije Rusiji ne funkcioniraju, jer naftu može prodati drugim kupcima, nakon što je EU odlučila uvesti djelomični embargo na uvoz tog energenta iz Rusije.
“Nije točno da sankcije ne pomažu, Rusija zahvaljujući svojim energentima financira ratne operacije u kojima svakodnevno gine veliki broj vojnika i civila”, rekao je Plenković nakon završetka samita EU-a u Bruxellesu na kojem je dogovoren šesti paket sankcija protiv Rusije.
Dodao je da su sankcije moralno pitanje, da treba biti na pravoj strani povijesti i prava. “Vlada to jest, ja to jesam, a je li to gospodin Milanović neka se zapita hrvatska javnost", rekao je Plenković.
"Mi vodimo politiku u interesu Hrvatske i u interesu EU-a, u interesu pravde i solidarnost, a ako on vodi politiku koja bi kada se sve rezimira trebala ići na ruke ruskom agresoru, neka to objašnjava građanima, mi to ne vodimo. Nažalost, to se zbiva već mjesecima i to više nije slučajnost, to je velika šteta i sramota za Hrvatsku”, dodao je.
Plenković je također odbacio Milanovićeve ocjene da Hrvatska nije nikakvo energetsko čvorište.
“Čovjek ili ne zna ništa ili je ljubomoran ili govori bez ikakvih argumenta samo da bi ga netko čuo. Negirati stratešku ulogu Hrvatske u našem susjedstvu, sve aktivnosti koje poduzimamo, činjenicu da je LNG terminal realiziran u našem mandatu, činjenica da će ulaganja u kritičnu infrastrukturu Hrvatskoj dati jedan sasvim drugi položaj može se nazvati ili neinformiranošću, neznanjem ili jalom i ljubomorom. Sve je to ljudski i meni je žao što daje takve izjave”, rekao je Plenković.
Premijer je u Bruxellesu govorio i o višim cijenama goriva za strance u Mađarskoj. Rekao je da je to kršenje prava i da će to uskoro prestati. Naglasio je da će to pasti na sudu i da nema ni teoretske šanse da to prođe.
“Nije ovdje samo stvar Mađarske, ima nekoliko zemalja koje su u potpunosti ovisile o energentima iz Rusije. Zato i nije otvarana tema plina, jer nema alternative. Zato je i taj tranzicijski period, ali on će trajati ograničeno”, kazao je Plenković.