SJEDNICA VLADE

Plenković najavio: ‘Paket mjera bit će snažan i izdašan, evo što još pripremamo‘

Paket mjera za ublažavanje poskupljenja energenata Vlada će predstaviti sredinom idućega tjedna

Andrej Plenković

 Goran Mehkek/Cropix

Paket mjera za ublažavanje poskupljenja energenata Vlada će predstaviti sredinom idućega tjedna, najavio je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

"U proteklom razdoblju pozorno smo analizirali kretanje cijena energenata, pratimo što rade druge zemlje i pripremili smo sveobuhvatan paket mjera koji će Vlada predstaviti sredinom idućega tjedna", rekao je Plenković.

Najavio je "snažan i izdašan paket mjera" kojim će se ublažiti udar na standard građana zbog rasta cijena energenata, a vodit će se računa i o poduzetnicima i poljoprivrednicima.

Paket će se po njegovim riječima "odnositi na proširenje opsega i povećanje iznosa socijalnih transfera najugroženijim i najranjivijim skupinama u društvu, socijalnim ustanovama i umirovljenicima".

Osim toga, kako je rekao, "mjere će ići za tim da rast cijena struje i plina, koji je nažalost nemoguće potpuno obuzdati, bude što manji".

U tome će zasigurno značajnu ulogu imati HEP - energetska kompanija u državnom vlasništvu, rekao je Plenković.

Dodao je da su među mjerama i "elementi poreznog rasterećenja".

Plenković je ustvrdio da za razliku od građana drugih država članica Europske unije, hrvatski građani u proteklom razdoblju nisu osjetili značajni rast cijena energenata.

"Primjerice cijena električne energije u Europskoj uniji je krajem prošle godine porasla prosječno 30 posto, a plina i preko 70 posto, a to nije slučaj u Hrvatskoj", rekao je premijer.

Vlada je, kako je rekao, već ranije najavila da će reagirati zbog izvjesnog poskupljenja plina i struje koji bi mogao pogoditi građane Hrvatske od 1. travnja.

Podsjetio je da je Vlada reagirala u cijene goriva te je početkom tjedna ponovno iskoristila zakonske mogućnosti i instrumente i ograničila cijene eurodizela, eurosupera i plavog dizela.

Dodao je da je Vlada na jučerašnjem sastanku s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore izrazila podršku gospodarstvenicima te su razmotrene "moguće kompenzacijske mjere u okolnostima svih izazova s kojima se suočavamo". Vlada je, dodao je, o mjerama razgovarala i sa sindikatima.

Plenković najoštrije osudio barbarsko ubojstvo žene u Rijeci

Predsjednik Vlade Andrej Plenković oštro je u četvrtak osudio ubojstvo žene koje se prije četiri dana dogodilo u Rijeci, istaknuvši da je to barbarski čin, a da se protiv nasilja moramo svi zajedno boriti.

“Najoštrije osuđujem taj barbarski čin koji se dogodio usred dana, na javnom mjestu, pred svjedocima i prema starijoj ženskoj osobi”, izjavio je Plenković na sjednici Vlade.

Dodao je da Vlada, kao i cjelokupna javnost, očekuje odgovore na pitanja je li se taj zločin mogao spriječiti, je li počinitelj i ranije bio nasilan.

Rekao je da je počinitelj, 36-godišnji muškarac, ima određene probleme, ali da to sve skupa mora utvrditi struka.

“Nažalost, pojedina kaznena dijela ponekad nije moguće predvidjeti pa ih je stoga teško spriječiti. Možda je to bio slučaj i u ovoj situaciji, ali ostaje činjenica da smo zgroženi još jednim činom načina u kojem je život izgubila žena, a ubojstvo počinio muškarac”, poručio je Plenković.

Osvrnuo se i na zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je Vlada uputila u javno savjetovanje, istaknuvši da se njime donosi prava reforma pravosuđa, najveća od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

“Ona će biti izazov, prije svega za suce, ali ja vjerujem da je većina naših sudaca svojom kvalitetom i znanjem više nego dorasla ovom izazovu”, istaknuo je Plenković.

Podsjetio da se tim zakonom definiraju rokovi za završetak postupka te da se uvodi obveza donošenja plana upravljanja postupkom.

Osvrnuo se na kritike koje tom zakonu upućuje Vrhovni sud, koji je sudjelovao u izradi nacrta izmjena, ali se nije suglasio s dijelom njih, uključujući i time da se uvode rokovi za skraćivanje postupaka.

“Neovisno o strahu oporbe, trenutnoj zabrinutosti Vrhovnog suda i kritici, mi ćemo ovu reformu braniti”, istaknuo je Plenković.

EK potvrdio očekivanu dvoznamenkastu stopu rasta

Europske komisija današnjim je zimskim prognozama potvrdila očekivanja hrvatske Vlade da je gospodarski rast u 2021. godini dvoznamenkast, što znači da su postignuti rezultati daleko iznad početnih očekivanja, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.

"Europske komisija potvrđuje kako je izgledno da ćemo u 2021. imati dvoznamenkasti gospodarski rast", rekao je Plenković.

Ocijenio je da su "rezultati daleko iznad inicijalnih očekivanja" te kako je "jako dobro" da se BDP vratio na predpandemijsku razinu.

Najnovije, zimske procjene Europske komisije su za većinu članica EU27 nešto su povoljnije od posljednjih procjena iz studenoga, kada je 2021. godina u pitanju, a malo nepovoljnije za 2022. godinu.

Procjena rasta za EU27 je s pet povećana na 5,3 posto za 2021. godinu, a za 2022. smanjena je s 4,3 na četiri posto.

Kod Hrvatske je procjena rasta BDP-a za 2021. povećana s 8,1 na 10,5, za 2022. smanjena je s 5,6 na 4,8 posto te za 2023. smanjena s 3,4 na tri posto.

Prema prognozama EK, Hrvatska bi s realnom stopom rasta BDP-a od 10,5 posto u 2021. bila drugo najbrže rastuće gospodarstvo u EU nakon Irske (za koju se očekuje rast od 13,7 posto) te bi imala dvostruko veću stopu rasta BDP-a od prosjeka EU, koji se procjenjuje na 5,3 posto u 2021. godini.

EK-ovu prognozu Plenković je okarakterizirao kao "ohrabrenje".

"Vidjet ćemo objavu Državnog zavoda za statistiku krajem mjeseca, ali možemo očekivati najveći rast koji je Hrvatska uopće do sada imala", rekao je premijer.

Plenković je istaknuo da je hrvatski oporavak u 2021. poduprt je izvozom roba i usluga te da Hrvatska u 11 prošlogodišnjih mjeseci ima treći najbrži rast robnog izvoza u EU-u, nakon Grčke i Estonije).

Istaknuo je i dobru turističku sezonu i jačanje osobne potrošnje.

Za 2022. godinu očekuje "nastavak dinamičnog rasta" od 4,8 posto u 2022. godini, pod utjecajem povoljnog razvoja na tržištu rada, relativno blagih protuepidemijskih mjera te očekivanog rasta investicijske aktivnosti uslijed rasta potražnje, ubrzanja obnove od potresa, te implementacije Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Bitnim smatra što su očekivane stope rasta BDP-a Hrvatske u sve tri promatrane godine iznad prosjeka rasta BDP-a EU-a.

"Kumulativno gledajući prognoze Europske komisije, u razdoblju 2021. – 2023. Hrvatska bi u te tri godine ostvarila drugu najveću realnu stopu rasta od 19,3 posto, među EU državama, odmah nakon Irske s 25,4 posto", rekao je Plenković.

Za usporedbu, BDP na razini EU bi u tom razdoblju porastao 12,6 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 08:51