‘Plenković je PR premijer, konci se vuku drugdje u HDZ-u. Evo na kojem se to slučaju najbolje vidi‘

U prvom Oporbenom zarezu HRT-a nove parlamentarne sezone gostovala je koordinatorica platforme Možemo, Sandra Benčić. Govorila je o stanju u gradu Zagrebu i gradnji novih vrtića. Komentirala je visoku stopu inflacije, aferu "plin za cent" te je otkrila kakvi su planovi stranke za parlamentarne izbore.

Koordinatorica platforme Možemo, Sandra Benčić, istaknula je kako žele da sve škole u Gradu Zagrebu rade jednosmjenski.

- Idemo dalje jer želimo sve škole u Zagrebu učiniti jednosmjenskima. Također, mislim da je važno reći da se ulaže jako puno u vrtićku infrastrukturu. Izuzetno veliki broj djece nije mogao pristupiti predškolskom obrazovanju zbog nedostatka infrastrukture, rekla je.

Ustvrdila je kako se u obrazovnu infrastrukturu "ubrzano ulaže".

- Sada se u to ubrzano ulaže. Plan je do kraja mandata izgraditi, početi gradnju i prijaviti za financiranje dvadesetak novih vrtićkih objekata što bi nam omogućilo univerzalnu dostupnost, ali u skladu s pedagoškim standardom. Osim naravno same dostupnosti, ključno je osigurati da odgajateljice i odgajatelji u vrtićima mogu raditi u uvjetima koji im omogućuju da rade na najbolji mogući način, kazala je.

Otkrila je i koliko je odgajatelja i pomoćnog osoblja zaposleno do početka ove nastavne godine.

- Do početka nove školske i vrtićke godine smo zaposlili 150 odgajatelja i odgajateljica te se zapošljava 400 pomoćnih djelatnika u vrtićima koji će omogućiti odgajateljima da se zaista bave onim što je njihov posao, dodala je.

O inflaciji: Napravljeno je vrlo malo, poljoprivreda slaba

Benčić je optužila Vladu da je "napravljeno vrlo malo" kada se govori o "ključnim izvorima inflacije".

- Dakle, Vlada je mogla već napraviti puno, napravljeno je vrlo malo da se zaista utječe na ključne izvore inflacije. Naš DZS je rekao da je inflacija u Hrvatskoj 7,8 %, međutim Eurostat procjenjuje inflaciju za kolovoz u RH na 8,5 % jer oni uzimaju u obzir u utjecaj turizma na ukupne cijene usluga. Samo Slovačka ima veću stopu od nas. Inflaciju u Hrvatskoj, u najvećem dijelu, generiraju troškovi hrane i pića. Evidentno je da tu imamo strukturni problem, rekla je.

Ustvrdila je kako je uvoz hrane jedan od najvećih problema kada se radi o visokim troškovima. Istaknula je kako je "poljoprivreda slabija nego što je nekad bila".

- Jedan od problema, koji se ne može brzo riješiti, a za njega je kriv apsolutno HDZ, je činjenica da se puno hrane u Hrvatskoj uvozi. Prehrambena industrija je slabija nego što je nekad bila. Nema jake povezanosti između poljoprivrednih proizvođača prehrambene industrije i trgovačkih lanaca, kazala je.

- Ovisimo o uvozu. Cijene su za Hrvatsku veće nego što su za neke druge zemlje. Tu je bila uloga Vlade, da sada, kada smo ušli u Eurozonu i Schengen, pregovaraju na način da ne mogu cijene za Hrvatsku biti veće nego što su za druge članice Eurozone, ustvrdila je.

Objasnila je koje mjere bi trebale obuhvatiti najavljeni paket pomoći najugroženijima.

- U ovoj situaciji mislim da mjere pomoći kućanstvima, mislim da se mora ciljati na način da se direktno financijskim transferima pomogne onim kućanstvima koja ne mogu prebroditi ovu inflacijsku krizu. To su u prvom redu staračka kućanstva. Svi oni koji žive od mirovina, zapravo i ne mogu preživjeti. Čak i oni koji su imali prosječne mirovine više ne mogu njima pokrivati troškove živote, zaključila je.

Porez na ekstra dobit, Benčić prozvala banke zbog visoke dobiti

Benčić je komentirala ranije izjave iz Vlade gdje nije odbačeno da se određenim poslovnim subjektima uvede porez na ekstra dobit.

- Pa mi smo to tražili još u travnju ove godine. Tražili smo da se porez na ekstra dobit proširi i na ovu godinu. On se treba fokusirati na one sektore koji su ostvarivali dobit, a da nisu ni orali ni kopali. Ekstra dobit na ekstra maržama imaju trgovci, ali tu je i bankarski sektor, rekla je.

Optužila je premijera da "nije rekao što je raslo" kada se pozivao na rast gospodarstva. Ustvrdila je kako financijski sektor "mora biti obuhvaćen zakonom o ekstra dobiti".

- Premijer je govorio o stopi rasta BDP-a koja je 2,7 %. Nije rekao što je raslo, a što je palo. Kada pogledate od čega se sastoji rast tog BDP-a, s potrošačke strane, tu je najviše pridonijela inflacija i rast cijena. S proizvodne strane to izgleda ovako: poljoprivreda je pala 10 %, prerađivačka industrija preko 2 %.

Sve ono na čemu se treba temeljiti ekonomija zemlje je padalo, a jedino što je raslo po nevjerojatnoj stopi od 25 % je financijski sektor. Imaju kamatne stope izuzetno visoke na posuđivanje novca, a na štednju građana ne daju gotovo nikakve kamatne stope, objasnila je.

Istaknula je kako zbog "odluke ECB-a", HNB bankama mora isplatiti "460 milijuna eura" za držanje "prekonoćnih depozita".

- Zbog administrativne odluke ECB-a imaju na prekonoćne depozite koje ima HNB mora isplatiti, oni će samo na račun toga dobiti 460 milijuna eura. To ide u čistu dobit, oni su ti koji moraju biti obuhvaćeni zakonom o ekstra dobiti. Mora se naciljati one industrije i one pravne subjekte unutar tih industrija koji su imali dobit zbog profitiranja na inflacijskoj krizi ili administrativnim mjerama od strane ECB-a, a ne zbog ulaganja ili riskiranja, zaključila je.

Afera "plin za cent"

Benčić je ustvrdila kako će afera "morati dobiti epilog". Dodala je kako je dobro da se vidi "koji model upravljanja" koristi HDZ.

- Ona će u nekom trenutku morati dobiti epilog. Mi ćemo kao opozicija sigurno na tome inzistirati. Ono što je možda dobro u tome svemu lošem je što se vidjelo koji model upravljanja i vlasti koje imaju Plenković i HDZ, rekla je.

Zaključila je kako premijer "nema političku moć" smijeniti predsjednika Uprave HEP-a.

- Da Plenković nije taj koji može odlučiti da netko tko je dokazano da nezakonito radi, jer podsjetimo, predsjednik Uprave HEP-a nije samo kriv za aferu "plin za cent", nego je pored toga i dokazano nezakoniti graditelj koji si je nezakonito napravio vikendicu, ignorira rješenje Državnog inspektorata i onda si još nezakonito stavi priključak za struju, podsjetila je.

- Premijer Plenković kao predsjednik HDZ-a nema političku moć takvu vrstu osobe smijeniti, onda možete zamisliti kakva je njegova pozicija. Njegova pozicija je pozicija PR premijera. Evidentno je da se konci vuku i donose odluke na drugim mjestima u HDZ-u, ustvrdila je.

- On sam ne donosi odluke, donose se na drugim mjestima i to sada svi građani mogu vidjeti, zaključila je.

O izbornom zakonu: Nije bilo radne skupine

Koordinatorica platforme Možemo prognozirala je kako će doći do novih "trvljenja između dva brda" uoči superizborne godine.

- Sve je moguće, već vidim da će tu doći do novih trvljenja između dva brda jer su već najavljeni neki potezi. Kada god bili ti izbori, prije, za vrijeme ili nakon europskih, vrlo je važno da se svi akteri, Vlada, parlament i predsjednik RH ponašaju u skladu s najboljim uzusima, najboljim praksama demokratskih zemalja i da ne budemo percipirani kao banana država, rekla je.

Optužila je Vladu da "nisu poštovani osnovni standardi" kada se radi o donošenju novog izbornog zakona.

- Već činjenica da je izborni zakon rađen na način na koji je rađen, da se za njega interesiraju međunarodne institucije, jer su svi postali svjesni da ova Vlada čak nije niti radnu skupinu osnovala koja je radila taj zakon, rađen je u HDZ-ovoj kuhinjici od strane pomno probranih suradnika Plenkovića. Nisu poštovani osnovni standardi, radi se o teškom primjeru "gerrymanderinga". To narušava ugled Hrvatske u Europi i svijetu, kazala je.

- Predsjednik je već najavio da smatra da trebaju biti u regularno vrijeme, što evidentno pokazuje da mu se ne sviđa ideja da bi bili ranije od toga, dodala je.

- Nije bilo radne skupine. Vjerojatno nisu čak ni uspjeli nagovoriti neke službenike i stručnjake da lažno kažu da su bili u radnoj skupini jer nije bilo radne skupine. Radi se o grupi od četvero ljudi koja je crtala skupine izbornih jedinica, svi iz HDZ-a od kojih su dvoje rodbinski povezani, otkrila je.

Razjedinjena oporba?

Na pitanje o razjedinjenoj oporbi uoči izborne godine, Benčić se zapitala što je to uopće to. Na pitanje o odluci o samostalnom izlasku na izbore, dala je primjere iz povijesti gdje se takva odluka nije isplatila strankama na ljevici.

- Ja često čujem taj pojam razjedinjena oporba, što to točno znači, zapitala se.

- U povijesti naših izbora bilo je mnogo puta, kada su se oformili lijevi blok i centar i izgubili izbore i bilo je dva puta kada su dobili izbore. Ono što je prevagnulo izbore kada su dobili izbore je velika izlaznost. Velika izlaznost je ključna za rušenje HDZ-ove vlasti, rekla je.

Ustvrdila je kako je zadaća stranaka "maksimizirati svoje biračko tijelo" kako bi izašli na izbore i glasali.

- To je ono što smo mi od početka tvrdili. Na nama je sada, Možemo, Centru i SDP-u da maksimiziraju biračko tijelo da izađe na izbore i da glasa, ali da isto tako komuniciraju svima koji ne izlaze na izbore, zašto je baš sada važno izaći, zaključila je, javlja HRT.