Do kraja mandata ove Vlade neće biti političke suradnje s predsjednikom Republike - poručio je jučer premijer Andrej Plenković nakon što je Ured predsjednika objavio pismo predsjednika Zorana Milanovića koje je 22. prosinca prošle godine uputio premijeru Andreju Plenkoviću.
U tom pismu, kako se navodi, sedmi put premijeru predlaže sastanak na kojemu bi pokušali riješiti probleme u području vanjske politike, obrane i nacionalne sigurnost.
U Uredu predsjednika tvrde kako predsjednik Vlade do sada nije odgovorio niti na jedno od njih, "odnosno nije pokazao ni najmanje interesa da se ti problemi počnu rješavati". "To je neka igrica Dr Jekyll i Mr Hyde, gdje ste jedan dan na nišanu, a drugi dan bacate pisma da bi se pokrile priče o obitelji", poručio je jučer Plenković.
Prema njegovim riječima, zadnja prilika za suradnju bila je 24. veljače prošle godine, kada je započela ruska agresija na Ukrajinu. Tada je Plenković predložio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost, ali je Milanović to odbio.
Upražnjena mjesta
Na početku pisma od 22. prosinca predsjednik tvrdi kako "na žalost, hrvatska državna vlast, barem kada su u pitanju vanjska politika, obrana i nacionalna sigurnost, ne djeluje usklađeno niti se radi o redovitom stanju". U cilju da potkrijepi svoje tvrdnje, Milanović ističe da "na području vanjske politike, Vlada u ime Republike Hrvatske povremeno preuzima određene inicijative i obveze bez našeg prethodnog razgovora i pokušaja zauzimanja zajedničkog stava, što je suprotno našoj ustavnoj obvezi da surađujemo u oblikovanju i provođenju vanjske politike".
Plenković na to odgovara kako upravo Milanović poduzima samostalne korake u vanjskoj politici podsjetivši na njegove stavove oko Ukrajine i ulaska Švedske i Finske u NATO. Milanović je u pismu istaknuo već poznatu stvar da hrvatska diplomacija ima četiri upražnjena veleposlanička mjesta u inozemstvu te da je 45 šefova predstavništva na dužnosti dulje od uobičajenog mandata od četiri godine, pri čemu su neki ušli i u osmu godinu mandata.
On tvrdi da se rotacija i popunjavanje upražnjenih mjesta šefova diplomatskih i drugih predstavništva ne provodi "zbog izostanka komunikacije i dogovora". Premijer mu pak uzvraća kako je Ministarstvo vanjskih poslova u Ured predsjednika uputilo niz prijedloga za imenovanja, ali sve stoji.
U drugom dijelu pisma Milanović se bavi, kako kaže, "lošim stanjem na području obrane". Navodi danas već poznate stavove kako je stanje ubojnih sredstava u pojedinim segmentima kritično te se dovodi u pitanje obrambena sposobnost vojske i tvrdi da se po tom pitanju ništa ne poduzima.
Za nabavu ubojnih sredstava nadležno je Ministarstvo obrane koje nabavu izvršava po zahtjevu Glavnog stožera. Kako saznajemo, Glavni stožer nikad nije alarmirao Ministarstvo obrane da je stanje streljiva tako kritično. Glavni stožer je tek prije nedavnog odlaska naših vojnika u Poljsku tvrdio kako nemaju streljivo dalekog dometa za Panzer haubice. Iako vojsci to streljivo u Poljskoj nije potrebno, opskrbljeni su i njime.
Posebno je zanimljiv dio pisma u kojem se predsjednik Plenkoviću žali da je u Oružanim snagama nepopunjen čitav niz zapovjednih mjesta: od zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta, zapovjednika Obalne straže RH, načelnika uprave za logistiku u GSOS RH, načelnika operativne uprave u GSOS RH, zamjenika ravnatelja VSOA-e do vojnog predstavnika pri NATO-u i EU. Uz to posebno ističe kako mu u vrijeme slanja pisma ministar obrane nije predložio kandidata za ravnatelja Vojno sigurnosne agencije.
Premijer je jučer kazao da je ministar obrane uputio predsjedniku prijedlog za novog ravnatelja što u priopćenju povodom objave pisma Ured predsjednika nije navedeno. Prema našim informacijama, predsjednik je kabinetu ministra odgovorio kako prijedlog neće prihvatiti i traži da se sva imenovanja riješe u paketu. Na to mu je odgovoreno kako Zakon ne prepoznaje paket.
Odbijeni kandidati
Upravo zbog vlastite želje da se sva potrebna imenovanja riješe u nekom njegovom zamišljenom paketu, Milanović je dosad odbijao više prijedloga vojnih imenovanja za koja u pismu tvrdi da nisu popunjenja. Vlada je još u prosincu 2021. predložila da komodor Milan Blažević još dvije godine ostane zapovjednik Obalne straže.
S time se složio i načelnik Glavnog stožera, a Milanović se nije izjasnio. Milanović je odbio potpisati odluku o predloženom kandidatu za vojnog predstavnika Hrvatske pri NATO-u koji je odabran na internom natječaju MORH-a. Također je odbio i predloženog kandidata za vojnog izaslanika u Londonu.
"Politički odnosi temelje se na onoj narodnoj: kako siješ, tako žanješ. Ne može se jednoga dana nekoga vrijeđati, a drugi dan pozivati na sastanak", poručio je jučer premijer predsjedniku te zaključio kako ne vidi nikakve operativne potrebe za dogovaranje i suradnju s predsjednikom Republike. "Diplomacija funkcionira, obrana i obavještajan sustav je stabilan. Ulaže se u vojsku", zaključio je Plenković.